Kemija

• Na koje tri razine proučavamo tvari u kemiji?

  Makroskopskoj, submikroskopskoj i simboličnoj
• Što je kemijsko vezivanje?

  Ukupno međudjelovanje atoma u molekulama elementarne tvari, odnosno atoma ili iona u kemijskom spoju.
• Zašto se atomi međusobno približavaju?

  Proton iz jezgre jednoga atoma privlači elektrone drugog atoma i atomi se međusobno približavaju.
• Tko sudjeluje u vezi?

  U vezi sudjeluju samo valentni elektroni.
• Koja Coulumbova sila se javlja između elektrona?

  Odbojna sila.
• Što moramo napraviti da bi se dva atoma povezala u molekulu?

  Treba nadvladati odbojne sile između elektrona u elektronskom omotaču.
• Što opažamo na makroskopskoj razini?

  Svojstva tvari.
• Što proučavamo na submikroskopskoj razini?

  Proučavamo strukturu tvari, procese koji rezultiraju kem. i fiz. promjenama kojima pokušavamo objasniti sve tvari koje nas okružuju.
• Od čega se sačinjen kemijski element?

  Sačinjen je od atoma iste vrste i grade elementarnu tvar.
• Od čega se sastoji kemijski spoj?

  Kemijski spoj se sastoji od dva ili više atoma.
• Kakva se sila javlja između atoma?

  Privlačna sila.
• Zašto se između atoma javlja privlačna sila?


  Jer proton iz jezgre privlači elektrone drugog atoma, atomi se međusobno približavaju jer se potencijalna energija pretvara u kinetičku energiju.
• Zašto je potrebno dovesti energiju?

  Potrebno je dovesti energiju jer je gibanje atoma suprotan smjeru dominantnih sila Ek se pretvara u Ep.
• Hoće li se atomi približavati dok se jezgre ne preklope?

  Neće, zaustavit će se samo kod valentnih elektrona.
• Zašto se atomi neće približavati dok se jezgre ne preklope?

  Daljne približavanje atoma nije moguće jer potencijalna energija sustava raste i takav sustav je nestabilan.
• Što je kemijska veza?

  Uravnotežena elektrostatika međudjelovanja dvaju atoma pri kojoj sustav ima najnižu potencijalnu energiju.
• Kada nastaje kemijska veza?

  Nastaje kada sustav ima najmanju potencijalnu energiju.
• Što se događa s energijom pri nastaju kemijske veze i kakav je novonastali sustav?

  Energija se oslobađa i novonastali sustav je stabilniji jer ima manju potencijalnu energiju.
• Što je duljina kemijske veze?

  Udaljenost između jezgara dvaju atoma koji uravnoteženo međudjeluju.
• Što je energija kemijske veze?

  Energija koja se oslobodi pri nastajanju kemijske veze.
• Koji je osnovni princip nastajanja veze?

  Smanjenje energije sustava, oktet i dublet.
• Koje vrste atoma imamo u prirodi?

  Metali i nemetali.
• Koje vrste kemijski veza između atoma postoje?

  Kovalentna, ionska i metalna veza.
• Kako se postiže stabilno stanje u valentnoj ljusci atoma?

  S 8 elektrona, odnosno s 2 elektrona.
• Koji elektroni svakog atoma sudjeluju u vezi?

  Valentni elektroni ili elektroni vanjske ljuske.
• Koji atomi se povezuju kovalentnom vezom?

  Atomi nemetala.
• Kako nastaje kovalentna veza?

  Nastaje između atoma nemetala koji stvaraju podijeljeni ili vezni elektronski par.
• Tko je uveo označavanje valentnih elektrona i nastajanje kemijskih veza?


  Lewis.
• Koje vrste kovalentnih veza postoje?

  Jednostruka, dvostruka i trostruka kovalentna veza.
• Kako nastaje jednostruka kovalentna veza?

  Stvara se 1 podijeljeni elektronski par između 2 atoma.
• Kako nastaje dvostruka kovalentna veza?

  Stvaraju se 2 podijeljena elektronska para između 2 atoma.
• Kako nastaje trostruka kovalentna veza?

  Stvaraju se 3 podijeljena elektronska para između 2 atoma.
• Kako prikazujemo nastajanje kovalentne veze Lewisovom simbolikom?

  Valentni elektroni kao točkice, podijeljeni elektronski parovi kao par točkica ili crtica.
• Kako se naziva tvorevina koja nastaje povezivanjem atoma kovalentnom vezom?

  Molekula.
• Koja kovalentna veza je najduža, a koja najkraća?


  Jednostruka je najduža, a trostruka je najkraća.
• Kakva je privlačna sila ako je kovalentna veza kraća?

  Kraća veza- snažnija privlačna sila.
• Koja je kovalentna veza najjača, a koja najslabija?


  Trostruka je najjača, a jednostruka je najslabija.
• Koja je kovalentna veza energijski najbogatija, a koja najsiromašnija?

  Trostruka je najbogatija, a jednostruka je najsiromašnija.
• Što predstavlja tendencija molekula koje znamo kao pravilo okteta?

  Tendencija molekula stvara strukturu u kojoj svaki atom u valentnoj ljusci ima osam elektrona.
• Koji atomi se drže pravila okteta?

  C, N, O, F.