romanika - st gilles du gard

• Pročelje crkve St. Gilles du Gard, Gard, Languedoc-Roussillon, 1140.-1180.
• Samostanska crkva na hodočanskom putu.
• Slavoluk kao Tibueriusov u Orangeu, tj on je izvor za oblik pročelja.
• Slavoluk sa 3 otvora; središnji povišen; peterokutni zabat.
• Artikuliran kaneliranim pilastrima, bazama te kapitelima i vijencima.
• Fasada nikada nije bila dovršena (samo dio s pilastrima).
• Kulisna i slojevita fasada = osjetljivost (strukture antičke fasade).
• Inspiracija trolučnim rimskim slavolucima.
• Zid crkve produbljen nišama sa prirodnim skulpturama = SLOJEVITOST (tzv scenae frons = fronta/kulisa scene).
• Bogata fasada.
• Sjeverni portal: bogati korintski kapiteli.
• FRIZ → ide kronološki; prvi primjer Kristove muke (od ulaska u Jeruzalem do Raspeća).
• Luneta: Bogorodica na prijestolju i scena Kristova rođenja (Sveta tri kralja).
• Sv. Jakov i Pavao = utjecaj antike (vidljivo u mokroj draperiji sa dubokim naborima koji se fino mreškaju; lakoću sugerira linija).
• Nisu izdužene proporcije; stoje prirodno = kontrapost (kao antička skulptura; trodimenzionalnost; nisu posve oslobođeni pozadine, no kao da stoje samostalno).
• Klasični motivi: bujnost na frizu Ulaska u Jeruzalem (time započinje Kristova muka).
• Bičevanje i Nošenje križa su dio trećeg portala u Kristovu raspeću.
• Heretici istočnjačkog porijekla (maniheici) nisu vjerovali u crkvene sakramente, nisu vjerovali da je Krist bio čovjek, već duh.
• Središnji portal u sceni je Pranje nogu; Posljednja večera.
• Raspeće je prvo monumentalno raspeće u skulpturi romanike.
• Adventus (”svečani dolazak cara”) je kršćanstvo promijenilo.
• Poznati je jedan od najranijih prikaza Posljednje večere, a scena je prvi monumentalni u romaničkoj klasici (u plastici).
• Scena na nadvratniku je bitna radi toga što će se dogoditi, što je skromni dolazak pa žrtvovanje.
• Tematiziranje svjetovne novčane transakcije je prisutno u sceni.
• Vidljiva je novčana transakcija, riječ je o NOVCU: Judina izdaja (dogovor) → isplata.
• U Francuskoj postoji populacija Heretika (Albiđenci), a Katari nisu poznavali instituciju Crkve, niti svećenstvo.
• Simbol koji se ponavlja u završnoj sceni je vidljiv grad sa kupolom na stijeni.
• Ulazak Križara u Jeruzalem je metafora (propagira se Križarski rat).
• Apostoli su sjeli kao zbor antičkih bogova u sceni.
• Sakrament pokajanja je Pranje nogu (u znaku poniznosti prema svojim učenicima).
• Scena je reklamirana kao crkveni sakrament.
• Povezanost nekoliko scena je istaknuta u sceni.
• Reljef sakramenta euharistije je na portalu (tj. na nadvratniku glavnoga ulaza) radi propagande/reklame.
• Autor poznaje Jeruzalem!
• Krist je najavljuje izdaju sv. Petra u sceni.
• Daljnja scena je Istjerivanje iz hrama (trgovci i Isus).
• Svećenik Kaif je sjedio na stolcu u sceni.
• Vojnici sa Ecclesijine strane u Kristovom raspeću su članovi Reda Hospitalijera, vitezovi koji se bavili njegovanjem bolesnika.
• Scena Kristove muke uključuje četiri žene koje nose pomasti na grob, koje su kupile od ljudi koji imaju vagu i biljke.
• Kristovo raspeće je izabrano kao glavna ikonografska tema u borbi Crkve protiv Hereza, što je dovelo do nastaјаanja dominikanskog reda.