Prvi koji je uočio postojanje prijelaza u unutrašnjosti Zemlje bio je hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić
Mohorovičić je pri potresu u Pokuplju uočio razlikuubrziniširenjapotresnihvalova
1905
Poslije su geofizičari ustanovili da postoji više takvih ploha gdje dolazi do promjene brzine kretanja potresnih valova u Zemljinoj unutrašnjosti
Zemljina unutrašnjost
Podijeljena je na jezgru, plašt i koru
Zonenadodirnimprostorimarazličitihslojeva
Nazivaju se zonediskontinuiteta
Jezgra
SredišnjidioZemlje do dubine od 2900km, izgrađena je od nikla i željeza
Jezgra
Podijeljena na unutrašnjidio (kruti, dubina od 5145 km) i vanjskidio (tekući, dubina od 2900km)
Plašt
Sastavljen od čvrstih stijena bogatih željezom i magnezijem, manji dio čini magma (rastaljeni dio). Mineralni sastav i mehanička svojstva variraju dubinom.
Plašt
Dijeli se na krutidonjidio (dubina od2900 km do 660 km), prijelaznu / tranzicijskuzonu (660-410km) i uglavnom krutigornjidio (na dubini od410kmdoZemljinekore).
Sastavljen od stijena koje imaju veću težinu i gustoću od onih Zemljine kore, a čini jedinstvenu cjelinu od tvrdih stijena-litosferu (1+2a)
Mohorovičićevdiskontinuitet (Mohosloj) je granica izmedu plašta i Zemljinekore.Nalazi se na dubini od5kmispodoceanado75kmispodTibetanskogplatoa.
Zemljina kora
Prilično tanak površinski sloj zemlje(oko 30 km) i čini svega 0.7% Zemljine mase
Zemljina kora
Ljudima iznimno bitna jer iz nje dobivamo većinu sirovina i fosilna goriva
Dijeli se na oceansku i kontinentalnu
Kontinentalna kora
Kontinentalna kora je izgrađena od silicija i aluminija
Debljine izmedu 20-75 km, a gustoće 2.7 g/cm³
Obuhvaca 34.5% površine zemlje i heterogenog je sustava
Porastom dubine sastav joj se mijenja i postaje sličniji sastavu oceanske kore
Oceanska kora
Ona je građena od silicija i magnezija, debljine 5-12 km gustoće 3.0 g/cm³, te je izrazito homogenog sastava
Minerali su čvrste tvari homogene građe i točno određenog kemijskog sastava koji se može izraziti kemijskom formulom. Minerali su nakupine atoma, iona ili molekula koji su kristalizirani tj. imaju pravilnu unutrašnju građu tzv. kristalnu rešetku.
Kristal
Kristalizirana tvar koja ima pravilne vanjske plohe i točno određenu kristalnu formulu. Ako prostorni raspored atoma ili iona nije pravilan, tvar je amorfna i ima staklastu građ
Proučavanjem minerala i njihovih svojstava bavi se znanstvena disciplina geologije - mineralogija
Fizičko-kemijska svojstva minerala
Tvrdoća
Boja
Sjaj
Gustoća
Kalavost
Danas je poznato više od 2000 minerala i stalno se otkrivaju novi