History

• Februarska revolucija u Rusiji

  1. U Petrogradu 25. II. 1917. (10.III. po novom kalendaru) izbio je generalni štrajk koji se pretvorio u oružanu pobunu kojoj se pridružila i vojska

  2. Narodna skupština (Duma) donijela je 14. ožujka odluku kojom je svrgnuta carska vlada, a vlast je trebao preuzeti privremeni odbor Dume

  3. Sutradan, 15. ožujka pod pritiskom revolucionara posljednji ruski car Nikola II. Romanov je abdicirao

  4. Njegov brat Mihajlo odbio je preuzeti krunu

  5. Rusija je preko noći postala zemlja velikih političkih sloboda, ali je uspostavljeno dvovlašće: buržoazija je osnovala svoju Privremenu vladu, koja je u početku veoma slaba a radnici su imali svoje sovjete (vijeća) i njihov centralni organ, Izvršni komitet sovjeta radničkih i vojničkih deputata

  6. Pretežan utjecaj u sovjetima imali su menjševici i eseri koji su smatrali da je zbacivanjem cara revolucija dovršena, dok su boljševici još bili u manjini

  7. Revolucija je dobila buržoasko-demokratsko obilježje

  8. U travnju je eser Kerenski imenovan ministrom vojske i mornarice, a kasnije je postao i predsjednik Privremene vlade

  9. Nakon brojnih demonstracija vlada je u srpnju naredila da se raspuste sovjeti koji su prešli u ilegalnost, čime je prestalo dvovlašće

  10. Vidjevši slabosti privremene vlade krupna buržoazija i vojni vrh uputili su vrhovnog zapovjednika vojske, generala Kornjilova, da izvrši prevrat i zavede vojnu diktaturu

  11. U pomoć vladi predsjednika Kerenskog prišli su boljševici

  12. Kada je spašena privremena vlada, boljševici su zadržali oružje i znatno ojačali svoju poziciju u vojsci
• Oktobarska revolucija u Rusiji

  1. Boljševičke pripreme za oružani ustanak tekle su ubrzano

  2. Osnovan je Vojno-revolucionarni komitet koji je vršio funkciju vrhovnog stožera revolucije

  3. Revolucija je počela 25/26.X.1917. (6/7.XI) kada su ustanici zauzeli ključne ustanove u prijestolnici

  4. Izdan je proglas da je Privremena vlada svrgnuta a da su vlast preuzeli sovjeti

  5. Vlada se privremeno sklonila u Zimski dvorac, ali uz pomoć krstarice "Aurore" bila je uhapšena, jedino je Kerenski uspio umaknuti

  6. U noći 25. na 26. X. održan je II. sveruski kongres sovjeta radničkih i seljačkih deputata, na kojem su donesena tri dekreta: o miru, o zemlji i o vlasti
• U Dekretu o miru predloženo je da se obustavi rat i sklopi separatni mir u kojem ne bi bilo ni pobjednika ni poraženih, bez prava na zadržavanje tuđih teritorija i bez kontribucija
• U Dekretu o zemlji riješeno je agrarno pitanje (razvlašteni su veleposjednici i kulaci, a zemlja podijeljena
• Oktobarska revolucija u Rusiji. Boljševičke pripreme za oružani ustanak tekle su ubrzano. Osnovan je Vojno-revolucionarni komitet koji je vršio funkciju vrhovnog stožera revolucije. Revolucija je počela 25/26.X.1917. (6/7.XI) kada su ustanici zauzeli ključne ustanove u prijestolnici. Izdan je proglas da je Privremena vlada svrgnuta a da su vlast preuzeli sovjeti. Vlada se privremeno sklonila u Zimski dvorac, ali uz pomoć krstarice "Aurore" bila je uhapšena, jedino je Kerenski uspio umaknuti.
• Dekret o miru


  Predloženo je da se obustavi rat i sklopi separatni mir u kojem ne bi bilo ni pobjednika ni poraženih, bez prava na zadržavanje tuđih teritorija i bez kontribucija
• Dekret o zemlji


  Riješeno je agrarno pitanje (razvlašteni su veleposjednici i kulaci, a zemlja podijeljena seljacima)
• Dekret o vlasti


  Utvrđeno je da sva vlast pripada sovjetima koji su predstavnici proletarijata
• Osnovana je prva sovjetska vlada (Sovjet narodnih komesara) u kojoj je bio predsjednik Lenjin a komesar vanjskih poslova Lav Trocki.
• Dekret o miru objavljen je 7. studenog radio-telegrafskim putem
• Ubrzo potom donesene su druge uredbe kojima se ukida nacionalno ugnjetavanje i uvodi nacionalna ravnopravnost s pravom naroda na samoodređenje do otcjepljenja, u poduzeća se uvode radničke kontrole
• Ukrajinski boljševici su u studenom 1917. i u siječnju 1918. pokušali preuzeti vlast, ali nakon nekoliko dana domaći su ih nacionalisti uz njemačku pomoć pobijedili.
• Boljševici su u siječnju 1918. donijeli dopunu dekreta o pravima naroda Rusije, u kojem je istaknuto da se pravo na samoopredjeljenje naroda prizna isključivo u slučaju kada to zatraže sovjeti dotičnog naroda kao tijela revolucionarne vlasti, a narodima je ponuđena federacija.
• Pregovori o miru u Brest-Litovsku


  Prekinuti su 10. veljače 1918. Tom prigodom Trocki je izjavio da je rat za Sovjetsku Rusiju završen i bez ugovora o miru
• Njemačka i Austro-Ugarska počele su 1 (18.II.) novu ofenzivu protiv Rusije, nadirući u pravcu Petrograda, približivši se prijestolnici na oko 150 km.
• Mirovni sporazum u Brest-Litovsku


  Potpisan je 3.III. 1918. Sovjetska Rusija morala se odreći Ukrajine, Finske, Bjelorusije, Poljske, Estonije, Letonije, Litve i Kurlandije, te platiti veliku ratnu odštetu. Turskoj su morali predati Ardahan, Kars i Batumi.
• Vojska Centralnih sila nastavila je napade u proljeće i ljeto 1918, okupirala je Ukrajinu do Rostova i Krim, i izbila do Bakua gdje se domogla ruske nafte.
• U dogovoru s finskim kontrarevolucionarnim vodstvom njemačke trupe okupirale su južnu Finsku u kojoj su srušili boljševičku vlast.
• Nakon kapitulacije Njemačke sovjetska vlada je 13.XI.1918. poništila odluke Brest-Litovskog mira.
• Odmah zatim i sile Antante pod izgovorom da štite Rusiju i kane spriječiti njemačku ekspanziju prema Istoku, počele su 6. ožujka 1918. vojnu intervenciju.
• Mornaričke snage SAD i Japana zauzele su Vladivostok i primorske krajeve na Dalekom istoku, a engleska i francuska mornarica zauzele su na sjeveru luke Arhangelsk i Murmansk.
• Uz neposrednu podršku Antante 25. svibnja 1918. došlo je do pobune Čehoslovačke legije (oko 50.000 vojnika), koje su Rusi zarobili u Prvom svjetskom ratu, a koja se kasnije borila u sastavu ruske vojske i Crvene armije.
• Bivši carski admiral Kolčak okupio je kontrarevolucionarne snage u Sibiru, i na inicijativu Antante proglasio se (18. XI. 1918.) za vrhovnog zapovjednika i vrhovnog glavara Rusije.
• S juga kontrarevolucionarne snage vodio je general Denjikin, a sa zapada Judenjič.
• Kada je 11.XI. kapitulirala Njemačka bitno se izmijenila situacija na bojištima. Njemačke jedinice napustile su teritorije koje su do tada držale pod okupacijom.
• U pribaltičkim zemljama, zatim u Bjelorusiji, Ukrajini, Krimu, Galiciji i Poljskoj osnovane su buržoaske vlade koje su se stavile u službu Antante.
• Južne pokrajine Armenija i Gruzija stavile su se na raspolaganje Antanti.
• Na kraju svjetskog rata u studenom 1918. na prostoru Rusije bilo je 250.000 antantinih vojnika od čega (130.000 na jugú, 30.000 na sjeveru i 120.000 na istoku).
• Kolčakove snage bile su poražene u Povolžju i na Uralu, potkraj 1919. godine. Kolčak je bio zarobljen i iduće godine osuđen na smrt i strijeljan. Generali Judenjič i Denjikin također su bili poraženi od strane Crvene armije.
• Poslije povlačenja Antante i poraza caraskih generala Kolčaka i Denjikina, Antanta je u rat gurnula Poljake (od 25(IV) 18 × 1920.) koji su prodrli u Kijev, prešli rijeku Dnjepar ali se nisu uspjeli spojiti s generalom Vrangelom na Krimu.
• U protuofenzivi vratila je Crvena armija Poljake sve do Varšave, gdje je i sama doživjela poraz.
• Nakon toga u jesen 1920. sklopljeno je primirje, a 18. III. 1921. poljsko-sovjetski ugovor o miru po kojem je Poljska dobila veliki dio zapadne Bjelorusije i Ukrajine.
• U studenom je poražen i sam Vrangel na Krimu, čime je okončan građanski rat i strana intervencija.
• U ovom bezumnom ratu poginulo je oko 8 milijuna sovjetskih građana, od čega 1 milijun iz redova Crvene armije.
• Kada se činilo da će Rumunjska završiti rat na strani poraženih Centralnih sila, ona je 8. XI.1918. ponovo objavila rat Centralnim silama, tako da je iz rata izišla kao zemlja pobjednica na strani Antante.
• U bici na Tisi od 20.do 26. VII. 1919 rumunjske snage porazile su mađarsku revolucionarnu vojsku i 4. kolovoza ušle u Budimpeštu te u njoj ostale do 16. studenog, a rumunjska vojska potpuno je evakuirana s teritorije Mađarske u ožujku 1920. godine.
• Mirovnim ugovorom 1919/1920. s Austrijom, Bugar-skom i Mađarskom, Rumunjska je od predratnih 137.000 km². povećala teritorijea na 294.000 km² dobivši od Austrije i Mađarske Bukovinu, Transilvaniju i 2/3 Banata, od Bugarske dio južne Dobrudže, a od Rusije Besarabiju.
• Broj stanovnika u predratnoj Rumunjskoj povećao se sa 7,9 na 17,3 milijuna.
• Wilsonovih "14 točaka" S jedne strane potaknut boljševičkom deklaracijom o miru i samoopredjeljenju naroda, a s druge želeći da tom revolucionarnom zahtjevu postavi građansko-demokratsku opreku, predsjednik SAD Thomas Woodrow Wilson 8. siječnja 1918, podnio je Kongresu svoj program "14 točaka", u kojima je zacrtao principe međunarodnih odnosa nakon prvog svjetskog rata
• Rumunjske snage porazile su mađarsku revolucionarnu vojsku i 4. kolovoza ušle u Budimpeštu te u njoj ostale do 16. studenog, a rumunjska vojska potpuno je evakuirana s teritorije Mađarske u ožujku 1920. godine

  26. VII. 1919