Povijest

• Minojska civilizacija

  Prva visoka europska civilizacija koja se počela razvijati u 3. tis. pr. Kr. na otoku Kreti
• Kreta

  • Povoljan položaj na raskrižju pomorskih putova istočnoga Sredozemlja
  • Temelj bogatstva: zemljoradnja, posrednička trgovina, pomorstvo i razvijena obrtnička proizvodnja
• Kretsko pismo nazvano linear A još uvijek nije dešifrirano
• Rekonstrukcije palače u Knosu

  Arheološka istraživanja palače u Knosu provodio je početkom 20. st. arheolog Arthur Evans koji je civilizaciju Krete i nazvao minojskom civilizacijom. Kako bi posjetiteljima dočarao izgled palače, Evans je na lokalitetu izveo rekonstrukciju nekih njezinih dijelova.
• Doživio je brojne kritike stručnjaka jer je originalne drvene dijelove rekonstruirao suvremenim materijalima.
• Knos


  Najznačajnija upravna središta Krete, velika palača
• Arheolozi pretpostavljaju da je palača u Knosu jedno vrijeme i dominirala otokom
• Krećani u vrijeme mitskoga kralja Minoja

  • Posjedovali snažno brodovlje
  • Gospodarili morem
• Palača na Knosu


  • Veličina
  • Brojna skladišta
  • Radionice
  • Hodnici
• Veličina palače na Knosu, brojna skladišta, radionice i hodnici u njoj, u prošlosti su dali poticaj stvaranju mita o labirintu u kojem je živjelo čudovište Minotaur kojega je ubio atenski junak Tezej
• Minojska civilizacija


  • Bila je miroljubiva
  • Orijentirana uglavnom na pomorstvo i trgovinu
  • Palače na Kreti nisu bile utvrđene obrambenim zidinama
  • Oko najvećih palača bila su razvijena gradska naselja
  • Zidine nisu bile potrebne jer za vojno osvajanje otoka nijedna tadašnja sila nije imala dostatno brodovlje
• Snažna vulkanska erupcija na egejskome otoku Teri uništila je temelje minojskoga gospodarstva, luke, proizvodnju i uhodane trgovačke veze

  Oko 1450. g. pr. Kr.
• Kretom su postupno tijekom sljedećega stoljeća zavladali Ahejci, stanovnici grčkoga poluotoka Peloponeza
• Razdoblje do početka 11. st. pr. Kr. često se naziva i kretsko-mikenskom civilizacijom
• Na Kreti, a i drugdje u starome vijeku, štovana je zmija
• Zidovi kretskih palača


  • Bili su ukrašeni prikazima labrisa
  • Dvostrane sjekire, simbola koji je vjerojatno imao religijsko značenje
• Labirint


  U mitu o Minotauru naziv za palaču u Knosu
• Disk iz Festa


  • Svjedočanstvo najstarijega poznatog pisma u Europi
  • Zapis pisan slikovnim pismom iz kojega se kasnije razvilo Linear A pismo
• Početkom 2. tis. pr. Kr. na područje Grčke doselila su se plemena Indoeuropljana
• Ahejci su starosjedioce dijelom potisnuli na egejske otoke i u Malu Aziju, a dijelom pokorili
• Ahejska ili mikenska civilizacija


  Pripada razdoblju brončanoga doba (o. 1600.- 1100. g. pr. Kr.)
• Ahejska civilizacija

  • Izvorno je obuhvaćala poluotok Peloponez, Atiku i Beotiju
  • Tijekom vremena proširila se gotovo cijelim prostorom današnje Grčke
• Doseljenici

  Stvorili su više zasebnih političkih jedinica sa središtem u palačama utvrđenim zidinama od velikih kamenih blokova
• Kiklopske zidine

  Bedemi koje su Grci kasnije nazvali, a njihov su nastanak pripisali mitskim kiklopima, jednookim divovima velike snage
• Mikena

  Najpoznatija palača, po njoj su znanstvenici nazvali kulturu Ahejaca
• Kraljevi

  Upravljali su iz utvrđenih palača kao vodeći predstavnici aristokracije
• Temelj bogatstva aristokracije bili su prihodi od poljodjelstva i trgovine
• Brojni arheološki nalazi potvrduju da su ahejski brodovi plovili i trgovali Sredozemnim morem
• Predmeti koji pripadaju mikenskoj civilizaciji nađeni su na području današnje Španjolske, Francuske, Italije i drugdje
• Ahejci su nakon širenja vlasti na Kretu oko 1200. g. pr. Kr.

  1. opljačkali i spalili Troju

  2. Troja je nadzirala važan pomorski put
• Helespont (kasnije nazvan Dardaneti)

  morski prolaz koji povezuje Egejsko i Crno more
• Zbivanja pod Trojom opjevana su u epu Ilijada, a povratak ahejskoga junaka Odiseja iz rata opisuje ep Odiseja
• Za oba se epa još u antici smatralo da ih je sastavio slijepi pjesnik Homer
• Njemački trgovac Heinrich Schliemann vjerovao je da Ilijada opisuje stvarne dogadaje
• Potkraj 19. st, u Maloj Aziji je, vodeći se navodima iz Ilijade i Pauzanijinim djelom, na brežuljku Hisarliku otkrio mjesto na kojemu se nalazila Troja
• Stotinjak godina nakon Trojanskoga rata iz nepoznatih je razloga propala i mikenska civilizacija
• Danas prevladava mišljenje da su razlozi propasti mikenske civilizacije ponajprije unutarnji, uvjetovani vrlo vjerojatno gospodarskim kolapsom mikenskih središta, a možda i ekocidom
• Antička Grčka


  • Zlatni nakit, oružje i keramika pokazuju snažan kretski utjecaj
  • Mikenski obrtnici su onim minojskim motivima dodavali jednostavne geometrijske ukrase
  • Na obrtničkim proizvodima česti su prizori iz lova i rata
• Razvoj pisma


  1. Ahejci su od Krećana preuzeli pismo

  2. Prilagodili su ga vlastitome jeziku

  3. Tako je nastalo Linear B pismo
• Linear B pismo


  Pločica iz Pila odgonetnuo Michael Ventris