Grčka kolonizacija istočne obale Jadrana počela je početkom IV. st. pr. Krista, iako postoje zapisi grčkih pisaca i povijesni nalazi da su Grci na tom području živjeli i nekoliko stoljeća prije
Razlozi za grčku kolonizaciju istočne obale Jadrana
Blaga klima
Razvedena obala
Mnogobrojni otoci
Prirodne luke
Grčki vladar Sirakuze Dionizije Stariji utemeljio je Issu (Vis), prvu grčku koloniju na tlu današnje Hrvatske, kako bi osigurao svoje trgovačke interese na Jadranu
Nakon njegove smrti sirakuška je vlast nad Issom oslabjela pa je Issa kao najveća i gospodarski najrazvijenija kolonija nastavila dalje stvarati naselja kako bi na tom području mogla nesmetano trgovati
Lumbardska psefizma, kameni natpis iz III. st. pr. Krista pisan na grčkom jeziku i pismu, govori kako su Grci iz kolonije Isse osnovali naselje na otoku Korčuli u blizini današnjeg mjesta Lumbarde
Natpis sadržava i popis kolonista, kojih je vjerojatno bilo više od 200
Natpis je vrijedan povijesni izvor iz kojeg saznajemo da su kolonisti sklopili dogovor s predstavnicima Ilira o uređenju zemljišnih odnosa između Isejaca i vlasnika zemljišta
Osnovane su i kolonije Pharos (Stari Grad na Hvaru), Epidaur (Cavtat) i Salona (Solin)
Stanovnici Isse i Pharosa kovali su srebrni i brončani novac, koji su ilirski narodi, upravo zahvaljujući Grcima, počeli upotrebljavati
Grci su s njima razvili unosnu posredničku trgovinu
Prodavali su im vino, ulje, metalno i keramičko posuđe, nakit i slično, a od ilirskih su naroda kupovali stočarske i obrtničke proizvode, rude, vunu i drvo
Upravo zahvaljujući Grcima ti su narodi upoznali pismo, a Grci su ih naučili i kako da uzgajaju masline, vinovu lozu i smokve
Grčka kolonizacija istočne obale Jadrana počela je početkom IV. st. pr. Krista, iako postoje zapisi grčkih pisaca i povijesni nalazi da su Grci na tom području živjeli i nekoliko stoljeća prije
Grke je na to područje privukla blaga klima, razvedena obala, mnogobrojni otoci i prirodne luke
Grčki vladar Sirakuze Dionizije Stariji utemeljio je Issu (Vis), prvu grčku koloniju na tlu današnje Hrvatske, kako bi osigurao svoje trgovačke interese na Jadranu
Nakon njegove smrti sirakuška je vlast nad Issom oslabjela pa je Issa kao najveća i gospodarski najrazvijenija kolonija nastavila dalje stvarati naselja kako bi na tom području mogla nesmetano trgovati
Tako nastaju kolonije na mjestu današnje Lumbarde na Korčuli, a poslije su podignuli Tragurion (Trogir) i Epetion (Stobreč)
O osnivanju kolonije na Korčuli svjedoči nam lumbardska psefizma
Lumbardska psefizma, kameni natpis iz III. st. pr. Krista pisan na grčkom jeziku i pismu, govori kako su Grci iz kolonije Isse osnovali naselje na otoku Korčuli u blizini današnjeg mjesta Lumbarde
Natpis je vrijedan povijesni izvor iz kojeg saznajemo da su kolonisti sklopili dogovor s predstavnicima Ilira o uređenju zemljišnih odnosa između Isejaca i vlasnika ze-mljišta, a sadržava i popis kolonista, kojih je vjerojatno bilo više od 200