Poslobice 2

• Ad Kalendas Graecas.


  Na grčke Kalende.

  Kalende su bile 1. dan u mjesecu u rimskom kalendaru a ne grčkom.

  Smisao je: NIKADA.
• Cum grano salis.


  Sa zrnom soli.

  Imenica sal, salis, m. ima značenje sol; oštroumlje

  Smisao: NE UZIMATI STVARI ZDRAVO ZA GOTOVO NEGO S REZERVOM, UZ MALO PAMETI, OŠTROUMLJA.

  OPREZNO I PAMETNO.
• Deus ex machina.


  Bog iz stroja.

  U grčkim tragedijama zaplet se često rješavao dolaskom nekog boga koji se spuštao pomoću scenske naprave. Takav rasplet radnje bio je neočekivan i nenadan.

  Smisao: NEOČEKIVANI RASPLET DOGAĐAJA / NEOČEKIVANO RJEŠENJE PROBLEMA
• Post nubila Phoebus.


  Poslije kiše dolazi sunce.

  Feb je pridjevak boga sunca Apolona.

  Smisao: POSLIJE LOŠEGA DOLAZI DOBRO.
• Lupus in fabula.


  Vuk u priči.

  Odgovara hrvatskoj poslovici Mi o vuku, a vuk na vrata.

  Koristimo je kad se pojavi osoba o kojoj upravo pričamo.
• Lapsus linguae.

  Lapsus calami.

  Pogreška u govoru.

  Pogreška u pisanju.
• Inter nos.


  Među nama.

  Smisao: U POVJERENJU.
• Lege artis.


  Po pravilima umijeća..

  Prema stručnim propisima.
• Tabula rasa.


  Izbrisana ploča. / Prazna ploča.

  Izraz za povoštenu pločicu s koje je struganjem izbrisan tekst pa se na njoj moglo ponovno pisati.

  Danas se koristi za osobu koja je potpuna neznalica tj. za osobu na kojoj iskustvo, znanje i obrazovanje nisu ostavili nikakva traga
• Hodie mihi, cras tibi.


  Danas meni, sutra tebi.

  Što se danas događa meni, sutra se može dogoditi tebi.

  Nekoć je bio čest natpis na nadgrobnim spomenicima, a danas je izreka kojom se reagira na ravnodušnost okoline prema nevolji i ističe da ona svakoga može zateći te da trebamo biti empatični i pomoći drugome u nevolji.
• Margaritas ante porcos.


  Biserje pred svinje (bacati).

  Prema rečenici iz Evanđelja po Mateju koja glasi: Ne bacajte biserje pred svinje.

  Smisao: NE TREBA DAVATI NEŠTO VRIJEDNO I LIJEPO ONIMA KOJI TO NE RAZUMIJU I NE CIJENE.
• Omnia mea mecum porto.

  Sve svoje nosim sa sobom.

  Prema priči, to je svojim sugrađanima odgovorio filozof Bijant kada su se čudili što on nakon napada na grad bježi bez ičega dok su oni bježali natovareni stvarima.

  Smisao je: ČOVJEKOVO PRAVO BOGATSTVO JE U ZNANJU I MUDROSTI.
• Quot linguas calles, tot homines valles.


  Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš.
• Sapienti sat.


  Pametnome dosta. (Terencije)

  Smisao: ONOMU TKO JE PAMETAN, NE TREBA PONAVLJATI JER MU JE DOVOLJNO REĆI JEDNOM.
• Repetitio est mater studiorum.

  Ponavljanje je majka znanja.
• Piscem natare doces.


  Učiš ribu plivati.

  Smisao: DAVATI SAVJETE NEKOMU KOJI JE VEĆ IZVRSTAN U TOME.
• Res, non verba.


  Djela, ne riječi.

  Smisao: POKAZATI DJELIMA A NE SAMO PRIČATI O TOME.
• Sine ira et studio.

  Bez srdžbe i naklonosti. (Tacit)

  Smisao: OBJEKTIVNO
• Testis unus, testis nullus.

  Svjedok jedan, svjedok nijedan.

  Smisao: ZA DOKAZ SU POTREBNA BAREM DVA SVJEDOKA.
• Usus magister egregius.


  Iskustvo je izvrstan učitelj.
• Vulpes pilum mutat, non mores.

  Lisica dlaku mijenja ali ne ćud.

  Smisao: LJUDI SE NE MIJENJAJU.
• Varietas delectat.


  Raznolikost veseli.

  Smisao: PROMJENA JE UGODNA.