PREDUVJETI USPJEŠNOG POSLOVANJA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU
poznavanje i razumijevanje osnovne filozofije marketinga
poznavanje i razumijevanje osnovne filozofije marketingausluga
poznavanje i razumijevanje specifičnosti marketinga za potrebe turizma
uvažavanje činjenice da marketing za potrebe turizma zahtijeva drugačiji pristup – "tourism is a people industry"
VAŽNOST ORIJENTACIJE PREMA KORISNIKU
poslovanja poduzeća je stvaranje i zadržavanje zadovoljnih, profitabilnih korisnika usluga
korisnici usluga su na prvom mjestu i u fokusu poslovne filozofije poduzeća
nagrađivanje zaposlenika za pružanje usluga na razini standarda poduzeća
imovina poduzeća nema nikakvu vrijednost bez korisnika usluga
OSNOVNE PRETPOSTAVKE TURIZMA:
raspoloživo slobodno vrijeme
raspoloživa sredstva - diskrecijski dohodak
marketing slobodnog vremena
KOMBINACIJA PROIZVODA, USLUGA, OKRUŽENJA I DOŽIVLJAJA KOJE TURISTI KUPUJU:
FIZIČKI (MATERIJALNI) PROIZVOD (opipljiva komponenta proizvoda)
OKRUŽENJE USLUGE (fizičko okruženje u kojem se usluga pruža - okruženje, izgled, znakovi i simboli)
SRŽ USLUGE (glavna činidba ili usluga koju turisti kupuju)
PRUŽANJE USLUGE (ono što se događa kada turisti u stvarnosti koriste uslugu)
MARKETING ZA POTREBE TURIZMA
upravljački proces uočavanja, uvažavanja i zadovoljavanja sadašnjih i budućih želja turista na učinkovitiji način od konkurentskih poduzeća ili destinacije u cijelosti
dugoročna uspješnost ovisi o zadovoljavajućoj interakciji između turista i ponuđača usluga
istovremeno zadovoljavanje potreba okruženja i društva kao i bazičnih želja i potreba turista
DETERMINANTE KOJE UTJEČU NA PRIMJENU MARKETINGA ZA POTREBE TURIZMA
stalne promjene na tržištu
snažna prisutnost konkurencije
značaj okruženja i društva
moć i utjecaj turista
SPECIFIČNOSTI MARKETINGA ZA POTREBE TURIZMA
obilježja turističke ponude i potražnje
sezonalnost industrije
način prodaje i promocije
"prodaja snova"
kontrola marke
demistificiranje i prevladavanje različitih oblika straha
MARKETINŠKO OKRUŽENJE – snage iz okruženja koje izravno ili neizravno utječu na sposobnost turističkih poduzeća da uspješno upravljaju vlastitim marketinškim aktivnostima s ciljem razvoja i provođenja uspješnih poslovnih transakcija s odabranim ciljnim skupinama
MIKROOKRUŽENJE PODUZEĆA – neposredno okruženje, snage bliske poduzeću koje djeluju na sposobnost poduzeća u opsluživanju turista
MAKROOKRUŽENJE PODUZEĆA – posredno okruženje, snažnije društvene snage koje utječu na čitavo mikrookruženje
EKONOMSKI ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA KUPOVNU MOĆ TURISTA I NJIHOV OBRAZAC POTROŠNJE.
PROMJENE U SVJETSKOM GOSPODARSTVU - globalni ekonomski trendovi, recesija, inflacija, razina zaposlenosti, kretanje štednje i mogućnost zaduživanja, kretanje tečaja, i dr.
UKUPNA KUPOVNA MOĆ POTENCIJALNIH TURISTA - razina diskrecijskog dohotka, dohodovna elastičnost, promjene u kupovnoj moći
TURIZAM I POREZI – razina poreznog opterećenja
DRUŠTVENI ČIMBENICI
DEMOGRAFSKE PROMJENE – promjena dobne i obrazovne strukture stanovništva , migracije stanovništva, promjena obiteljske strukture, žene putnici, snaga sijedih turista
DEMOKRATIZACIJA TURIZMA – Babyboomeri - yuppiji, bumpiji, yummiji, Generacija X, Y, osobe s invaliditetom
GLOBALNA URBANIZACIJA - bijeg ljudi iz seoskih područja
ZDRAVLJE - jamstvo sigurnosti gostiju, politika nediskriminacije
KULTURNI ČIMBENICI
GLAVNE KULTURNE VRIJEDNOSTI – kulturne/subkulturne vrijednosti, usvajanje vrijednosti srednje klase, individualizam, nepovjerenje u velika poduzeća, zanimanje za okoliš, obiteljske vrijednosti
KULTURNE MANIFESTACIJE - proslave ili tradicionalne svečanosti, sportska natjecanja, glazbeni ili filmski festivali, korištenje kulture za promociju turizma ↔ komercijalizacija kulturnog života
KULTURA BUDUĆNOSTI - učahurivanje, zamišljena pustolovina, dulji život
PRIRODNO-EKOLOŠKI ČIMBENICI - PRIRODNI RESURSI POTREBNI KAO INPUTI ILI RESURSI KOJU SU POD UTJECAJEM MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI PODUZEĆA.
(uključuju prirodne izvore koji su potrebni marketinškim stručnjacima ili su pod utjecajem marketinških aktivnosti) npr. ekoturizam i održivi turistički razvoj, klimatske promjene, energetska politika, zdravlje i sigurnost turista, razvoj seoskih područja, upravljanje štetnim posljedicama
TEHNOLOŠKI ČIMBENICI - SNAGE KOJE STVARAJU NOVE TEHNOLOGIJE, NOVE PROIZVODE I NOVE TRŽIŠNE MOGUĆNOSTI. (najdinamičnija sila)
INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA - gubitak kontrole, racionalizacija dobavljača, pametni kupci, novi savezi, novi rizici (it i marketinški miks, turistička tehnologija, tehnologija kao zamjena, menadžment tehnologije)
MEĐUNARODNI ČIMBENICI
međunarodna suradnja i odnosi između zemalja
političke (ne)stabilnosti i međunarodne napetosti
promjene u međunarodnim odnosima
PRAVNI I POLITIČKI ČIMBENICI: - (što utječe na aktivnosti različitih organizacija i pojedinaca u društvu)
zakonodavna legislativa u turizmu
stav vlade i njenih tijela prema turizmu
napredak demokracije
politička nestabilnost
veći naglasak na društveno odgovorne aktivnosti i etiku
ZADATAK MARKETINŠKOG STRUČNJAKA:
sustavno i neprekidno praćenje okruženja kroz proces prikupljanja informacija o sudionicima i snagama u marketinškom okruženju
analiza marketinškog okruženja
odgovaranje na djelovanje sudionika i snaga u okruženju
REAKCIJA NA DJELOVANJE OKRUŽENJA:
pasivno prihvaćanje okruženja bez želje da ga se pokuša promijeniti
poduzimanje agresivnih akcija kojima se želi utjecati na javnost i snage u okruženju
zapošljavanje lobista radi utjecaja na zakonodavstvo koje djeluje na industriju
priređivanje medijskih događanja radi pridobivanja povoljnog medijskog publiciteta i formiranja javnog mijenja
SUVREMENI TRŽIŠNI TRENDOVI U TURIZMU:
pružanje doživljaja (iskustva) kojemu je u središtu humanost (ljudskost) i empatija
naglasak na individualnim potrebama svakog gosta
sofisticirani gosti koji razumiju koncept vrijednosti
smanjivanje lojalnosti korisnika usluga
potencijal gostiju u 50-tim godinama
digitalna fragmentacija djelatnosti
značaj raspolaganja i upravljanja podacima o korisnicima
UČINKOVITA DIFERENCIJACIJA
skup mjera i napora proizvođača da u procesu razmjene postigne poželjni stupanj razlikovanja vlastitog proizvoda od sličnih proizvoda konkurencije
prepoznatljivost (mogućnost poistovjećivanja) i smislenost (značajnost) kao temelji diferencijacije
potrošači trebaju uočiti veću vrijednost proizvoda u odnosu na konkurentske proizvode
apeliranje na točno određene potrebe i želje potrošača
NEKI OD RAZLOGA ZA SEGMENTACIJU TRŽIŠTA
prilagođavanje proizvoda i komuniciranja
pružanje posebnih iskustava i pogodnosti
tržišni uspjeh i povrat ulaganja
jasnije i dublje razumijevanje potrošača
preciznija i učinkovitija komunikacija
SEGMENTACIJA TRŽIŠTA
Određivanje kriterija za segmentaciju (karakteristike i varijable)
Profil utvrđenih tržišnih segmenata
ODREĐIVANJE CILJANIH SKUPINA
3. Utvrđivanje pokazatelja za određivanje
4. Odabir segmenata koji će se opsluživati
POZICIONIRANJE
5. Odabir ciljeva pozicioniranja za svaki segment
6. Odabir marketinškog miksa za svaki segment
SEGMENTACIJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA:
otkrivanje skupina potrošača (tržišnih segmenata) koje će biti slične po reakcijama prema akcijama poduzeća na području marketinga
podjela tržišta na skupine kupaca koji bi mogli imati potrebe za različitim proizvodima i različitim marketinškim programima kojima će poduzeće na njih djelovati
KARAKTERISTIKE TRŽIŠNIH SEGMENATA:
karakteristike segmenta se mogu jasno identificirati
homogenost segmenta
mjerljivost segmenta – može se odrediti veličina segmenta i kupovna moć
dostupnost segmenta – kako pristupiti segmentu i uslužiti ih
profitabilnost (isplativost) segmenta – je li segment dovoljno velik/profitabilan da ga se usluži
ostvarivost (operativnost) segmenta – način na koji poslužujemo segment
OSNOVNE SKUPINE VARIJABLI ZA SEGMENTACIJU:
ZEMLJOPISNA (GEOGRAFSKA) SEGMENTACIJA – podjela tržišta na različite jedinice
SOCIO-DEMOGRAFSKA SEGMENTACIJA – podjela na grupe koje su formirane prema demografskim varijablama (spol, dob, veličina kućanstva, broj djece u kućanstvu, životni ciklus osobe ili obitelji, etnička)
PSIHOGRAFSKA SEGMENTACIJA – dijele kupce prema društvenom sloju i načinu života i karakteristikama
SEGMENTACIJA PREMA PONAŠANJU TURISTA – količina i učestalost korištenja, status korisnika, lojalnost marki, dužina boravka, potrošnja, faza spremnosti na kupnju...
PRIMJER SEGMENTACIJE PREMA LOJALNOSTI (odnos razine zadovoljstva i lojalnosti)
APOSTOLI,
2. PLAĆENICI
3. TERORIST
4. ZAROBLJENICI
DRUGE SKUPINE VARIJABLI ZA SEGMENTACIJU:
svrha putovanja kao temelj segmentacije
proizvod (destinacija) kao temelj za segmentaciju
kanali prodaje i distribucije kao temelj za segmentaciju
tragači društvenog kapitala (social capital searchers)
lovci na nagrade (reward hunters)
ispunjivači dužnosti (obligation meeters)
etički putnici (ethical travellers)
ODABIR CILJNIH SKUPINA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU:
VREDNOVANJE TRŽIŠNIH SEGMENATA (PROCJENA I OCJENA TRŽIŠNIH SEGMENATA ) – sposobnost opsluživanja, dosljednost s etičkim i društvenim standardim, dosljednost s pozicioniranjem i USP, dostupnost segmenta, različitost, kompatibilnost s drugim segmentima, postojanje konkurentskih prednosti, održivost, adekvatan proinos i ROI
ODABIR TRŽIŠNIH SEGMENATA
ODABIR MARKETINŠKIH STRATEGIJA ZA POKRIVANJE CILJNIH TRŽIŠTA - resursi poduzeća, homogenost proizvoda i tržišta, marketinške strategije konkurencije
GENERIČKE MARKETINŠKE STRATEGIJE ZA POKRIVANJE CILJNIH TRŽIŠTA:
POZICIONIRANJE PROIZVODA I USLUGA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU --> Način na koji turisti doživljavaju proizvod na osnovu njegovih obilježja, odnosno mjesto koje proizvod zauzima u svijesti turista u odnosu na glavne konkurente.
Objektivno pozicioniranje - stvaranje slike o proizvodu koja odražava fizička obilježja i funkcionalna svojstva
Subjektivno pozicioniranje - stvaranje jedinstvene slike o proizvodu u svijesti potrošača na osnovu subjektivnih obilježja proizvoda
DJELOTVORNO POZICIONIRANJE
Različitost
Nužnost stvaranja marke koja je ‘drugačija’ od sličnih marki
Zauzeta pozicija potrošaču mora dati obećanje o koristima koje će mu proizvod donijeti
MARKETINŠKI ALAT KOJI PREDSTAVLJA OSNOVU ZA ODABIR STRATEGIJE POZICIONIRANJA
Proizvodna diferencijacija
Uslužna diferencijacija
Diferencijacija putem zaposlenika
Diferencijacija putem lokacije
Diferenciranje izgradnjom imidža
STRATEGIJE POZICIONIRANJA
Strategija pozicioniranja prema obilježjima proizvoda
Strategija pozicioniranja prema potrebama koje proizvod zadovoljava ili prednostima koje pruža korisniku
Strategija pozicioniranja prema prigodama u kojima se usluge koriste
Strategija pozicioniranja prema kategorijama potrošača
Strategija pozicioniranja prema proizvodima konkurencije
Strategija pozicioniranja prema različitim skupinama proizvoda
ODABIR I PROVOĐENJE STRATEGIJE POZICIONIRANJA:
Identificirati nekoliko vlastitih konkurentskih prednosti na kojima se može eventualno graditi pozicija u svijesti turista
Odabrati između tih prednosti one koje su najbolje i najizraženije
Pronaći način učinkovitog komuniciranja s tržištem