Sociologija

• Endogamija


  Pojava sklapanja braka unutar neke grupe (rasne, vjerske, etničke i klasne grupe)
• Razlozi dominacije nuklearne obitelji u zapadnom svijetu

  • Industrijalizacija i obitelj
  • Kapitalizam i obitelj
  • Patrijarhalnost i obitelj
• Povijesne promjene u obitelji

  • Odnosi u obitelji su sve češće označeni osjećajima i privrženošću
  • Sve važnije su osobne slobode i sreća u braku
  • Sve važniji postaje spolni užitak i razdvajanje tog užitka od grijeha i osjećaja krivnje
  • Sve veća želja za privatnošću obiteljskog doma
  • Promijenila se socijalna definicija djeteta
  • Veće stope razvoda
  • Obiteljske uloge nisu više jednoznačne i jasne
  • Moderna je obitelj demokratskija od tradicionalne
• Alternativni stilovi života


  • Komune
  • Kohabitacija
  • Samačka domaćinstva
• Obrazovanje


  Sustavno i formalizirano prenošenje znanja, vještina i vrijednosti
• Tipovi obrazovanja prema Randall Collinsu


  • Obrazovanje za praktične vještine
  • Obrazovanje za pripadnost određenoj statusnoj grupi
  • Obrazovanje pod kontrolom birokracije
• Funkcionalističko gledište na obrazovanje


  • Škola mora biti most između pojedinca i društva
  • Obrazovanje unosi homogenost u heterogeno društvo
• Moderna obitelj


  Demokratskija od tradicionalne (Anthony Giddens- čisti odnos= povjerenje, intimnost i razotkrivanje sebe)
• Alternativni stilovi života


  • Komune- svaki je muškarac u braku sa svakom ženom, a svi zajedno odgajaju djecu
  • Kohabitacija- zajednički život bez formalno sklopljena braka
  • Samačka domaćinstva
• Tipovi obrazovanja (prema Randall Collins)


  • Obrazovanje za praktične vještine- odvija se u procesu rada, bez velike formalizacije
  • Obrazovanje za pripadnost određenoj statusnoj grupi
  • Obrazovanje pod kontrolom birokracije
• Funkcionalistička perspektiva na obrazovanje

  • Škola mora biti most između pojedinca i društva (Emile Durkheim)
  • Škola je priprema za život, i uči pojedince tome da postoje i univerzalistička mjerila, a ne samo partikularistička (Talcott Parsons)
  • Škola je društveni mehanizam selekcija najsposobnijih koji će zauzeti najvažnije položaje u društvu (alokacijska funkcija)
  • Škola prenosi vrijednosti, norme i kulturnu tradiciju
  • Pridonosi jačanju integracije društvenog sistema
• Manifestne funkcije obrazovanja


  • Institucije za čuvanje djece
  • Drže mlade van tržišta rada --> smanjuju stope nezaposlenosti
  • Socijalne vještine sklapanja prijateljstva, komuniciranja
• Latentne funkcije obrazovanja
• Konfliktna perspektiva na obrazovanje

  • Škola je najvažniji ideološki aparat države u kapitalizmu (Louis Althusser)
  • Princip korespondencije- odnosi u školi su korespondentni onima na poslu (Bowles i Gintis)
  • Djeca se uči da budu poslušna radna snaga, marljivi, disciplinirani i podložni
  • U školi djeca uče radi ocjena, a odrasli rade radi novca
  • Fragmentirani predmeti ih pripremaju za fragmentaciju u procesu rada
  • Latentni nastavni program: seksizam, rasizam, žene su kućanice, radnici su marljivi i poslušni
  • Kredencijalizam= zahtjev da za određeni posao treba diploma (Randall Collins)
• Interakcionistička perspektiva na obrazovanje

  • Tipiziranje (spekulacija, elaboracija i stabilizacija) i etiketiranje (negativno tipiziranje, primjer je socijalne konstrukcije zbilje)
  • Teorija o samoispunjujućem proročanstvu
  • Učeničke strategije prilagodbe (Peter Woods): ulagivanje, poslušnost, oportunizam, ritualizam, uzmicanje/povlačenje, kolonizacija, nepopustljivost, pobuna
• Obrazovanje i društvena nejednakost

  • Različite klasne subkulture nemaju jednak stav o važnosti obrazovanja
  • Različite klasne subkulture ne koriste jednake jezične kodove
  • Kulturni kapital razlikuje se od klase do klase
  • Pozicijska teorija
• Jednakost u obrazovanju (prema Julia Evetts)


  • Jednakost šansi- jednaka utrka, ali u kojoj ne startaju svi s iste pozicije
  • Jednakost rezultata- napredniji moraju više napraviti
  • Pozitivna diskriminacija --> kompenzacijsko obrazovanje
• Religija


  Skup vjerovanja i simbola koji izazivaju osjećaje obožavanja i strahopoštovanja, povezani su s ritualima (obredima) i ceremonijama u kojima sudjeluje zajednica vjernika, a prije svega su usmjereni na onostrano, nadiskustveno i nadnaravno
• Sveto


  Bilo što (predmet, mjesto, životinja ili biće) što se smatra iznimnim, nesvakodnevnim, tajanstvenim, pa čak i opasnim, a izaziva osjećaj strahopoštovanja. Izdvojeno je iz rutine života. Uz to se usko vežu rituali- više ili manje formalizirana pravila koja određuju kako se čovjek treba ponašati u prisutnosti svetoga.
• Profano


  Povezano sa svakodnevnim, uobičajenim i rutinskim
• Tipovi religija (prema R. McGee)


  • Jednostavni supernaturalizam
  • Animizam
  • Teizam
  • Sustav apstraktnih ideala
• Idealni tipovi religijskih organizacija

  • Crkva
  • Sekta
  • Denominacija
  • Kult
• Zašto nastaju religijski pokreti?

  • Zbog deprivacije, odnosno stanja u kojem se pojedinac ili grupa osjećaju u lošijem položaju u usporedbi s drugima (ekonomska, psihička, etička, organizmička, socijalna)
• Funkcionalistički pogled na religije

  • Psihološke funkcije: kompenzacijska funkcija, pomaže u životnim prijelazima
  • Društvene funkcije: socijalna integracija, socijalna kontrola
• Konfliktni pogled na religije


  • "Opijum za mase" (Karl Marx)
  • Katalizator društvenih promjena (Max Weber)
• Tipovi religijskih vođa (prema Max Weberu)

  • Prorok
  • Svećenik
• Sekularizacija (posvjetovljenje) - proces smanjenja važnosti religije u društvu, pri čemu religijski simboli, doktrine i institucije gube svoj prestiž i značajnost
• Internalizacija poželjnih normi


  Mnoge se norme razlikuju od religijskog sustava do sustava
• Konfliktni pogled na religije
• "Opijum za mase" (Karl Marx)

  Prikriva i opravdava društvene nepravde i privilegije vladajućih prikazujući ih danima od Boga i nepromjenjivima
• Katalizator društvenih promjena (Max Weber)

  Sjeti se njegovog djela Protestantska etika i duh kapitalizma, ali i dolaska ajatolaha Homeinija na vlast u Iranu
• Dvije vrste religijskih vođa


  • Prorok - religijski "inovator" koji se oslanja na karizmatsku moć
  • Svećenik - djeluje u skladu s tradicijom i već postavljenim autoritetom, konzervativni profesionalac s punim radnim vremenom
• Sekularizacija


  Proces smanjenja važnosti religije u društvu, pri čemu religijski simboli, doktrine i institucije gube svoj prestiž i značajnost
• Značenja sekularizacije


  • Usmjerenje na ovozemaljske probleme i odvraćanje pažnje od onostranog
  • Privatizacija religije
  • Objašnjavanje nekih pojava znanstveno i kao rezultat ljudskog djelovanja, a ne božanske intervencije
  • Desakralizacija čovječanstva, gdje čovjek biva objašnjen racionalno-uzročno
• Simptomi sekularizacije


  • Smanjenje broja članova vjerske organizacije
  • Smanjenje crkvenih brakova
  • Smanjenje pohađanja vjerskih obreda
  • Donošenje političkih odluka unatoč protivljenju vjerske zajednice
  • Mnoge djelatnosti su potpale pod kontrolu države, iako su tradicionalno bile pod kontrolom crkve (obrazovanje, zdravstvena skrb i socijalna pomoć)
• Privatizacija religije


  Preobrazba religije iz javne u osobnu stvar, a posebna se pažnja pridaje osobnoj vezi s Bogom i osobnim interpretacijama učenja
• Civilna religija


  Kvazireligioznost kao rezultat poštovanja simbola i institucija sekularnog društva kao nečeg svetog, posebno vidljiva u SAD-u
• Elementi civilne religije u SAD-u

  • Elementi kršćanske tradicije u kojima se naglašava osobno postignuće i individualizam
  • Elementi iz nacionalne povijesti
  • Sekularne vrijednosti iz Ustava
  • Sekularni rituali i simboli
• Odnos novih vjerskih zajednica prema društvu

  • Religije koje se prilagođavaju svijetu
  • Religije koje odbacuju svijet
  • Religije koje prihvaćaju svijet
• Religijski fundamentalizam


  Konzervativno stajalište koje zagovara povratak temeljnim načelima religije i nastoji obnoviti izvornu vjeru