Načelo oficijelnosti kaznenog progona

• Za djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, ovlašteni tužitelj je državni odvjetnik.
• Privatna volja osobe koja je KD-om oštećena je pritom nebitna.
• Ne postoji jednak javni interes za progon svih KD.
• Suglasnost volja oko ispunjenja neke činidbe na strani okrivljenika i određenog načina (ne)korištenja ovlasti na poduzimanje kaznenog progona u javnom interesu na strani državnog odvjetnika
• Ako to ne učine, moraju računati na negativne posljedice kršenja nagodbe.
• Nagodba je zaključena u trenutku kada su se „ugovorne strane“ suglasile o njezinim bitnim sastojcima
• Nakana obje strane da uzajamnim ustupcima postignu određeni zakonski cilj
• Nagodba je sklopljena pod uvjetom, ali njezine su strane dužne je ispuniti.
• Iznimke od načela oficijelnosti - zbog uvažavanja privatnih interesa (zaštita osobnog života, favoriziranje mirenja) i zahtjeva ekonomičnosti (prepuštanjem progona privatnicima ili sklapanjem nagodbi, čime se rasterećuje državni proračun).
• Privatna tužba je vrsta optužnog akta koji, za lakša KD određena u posebnom dijelu KZ-a, sudu može podnijeti oštećenik.
• Ovlašteni tužitelj je privatni tužitelj.
• „Ekskluzivni procesni akt“ je DO nema nikakvih ovlasti u postupku.
• Ovaj tužitelj ima sva prava kao i državni odvjetnik osim onih koja državnom odvjetniku pripadaju kao državnom tijelu.
• Ovaj tužitelj je dužan podnijeti privatnu tužbu u roku tri mjeseca od saznanja za kazneno djelo i počinitelja.
• Ako on odustane od privatne tužbe (smije odustati do završetka rasprave), sud mora obustaviti postupak (donijeti presudu kojom optužbu odbija).
• Tjelesna ozljeda, prisila, prijetnja, KD protiv časti i ugleda, krađa i utaja stvari male vrijednosti, privilegirani oblici prijevare, zlouporaba povjerenja, samovlast, protuzakoniti ribolov u tuđem lovištu …
• Presuda na temelju sporazuma stranaka je nagodba po kojoj stranke mogu, u postupku pred optužnim vijećem ili na pripremnom ročištu, od optužnog vijeća zatražiti da okrivljeniku izrekne određenu kaznu, te drugu sankciju ili mjeru.
• Strane se najprije usuglašavaju oko uzajamnih činidbi i protučinidbi, a okrivljenik tijekom pregovora mora imati branitelja.
• DO i okrivljenik mogu zajedno podnijeti pisani zahtjev (izjavu o donošenju presude na temelju sporazuma stranaka) optužnom vijeću koji okrivljenik potpisuje u nazočnosti branitelja, a zatim traži da nagodbu provjeri i odobri sud.
• Izjava sadrži opis KD koje je predmet optužbe, izjavu o priznanju krivnje, sporazum o kazni ili mjeri, sporazum o troškovima kz postupka, očitovanje okr o podnesenom imovinskoprvnom zahtjevu, izjavu okr o prihvaćanju prijedloga DO za izricanje sigurnosne mjere i oduzimanje imovinske koristi ostvarene KD, potpis stranaka i branitelja.
• Nakon potpisivanja izjave DO o tome obavještava žrtvu ili oštećenika.
• Presudu temeljem sporazuma stranaka može donijeti i predsjednik vijeća na pripremnom ročištu.
• Ako vijeće najprije potvrdi optužnicu, a potom prihvati sporazum – presudom će izreći kaznu ili mjeru navedenu u sporazumu.
• Ako sudac pojedinac prihvati zahtjev, presudom će izdati kazneni nalog bez održavanja rasprave.
• Sporazum državnog odvjetnika i okrivljenika može se smatrati nagodbom u kojoj strane uzajamno razmjenjuju stanovite ustupke, koncesije kako bi postigle zajednički cilj, odnosno obostrano prihvatljiv način okončanja kaznenog postupka.
• Sporazum državnog odvjetnika i okrivljenika sadrži sve elemente pravnog posla izmeđe dva autonomna pravna subjekta (državnog odvjetnika, tj države i okrivljenika).
• Prethodni dogovor prema kojem će okrivljenik pred sudom, u kaznenom postupku koji se vodi za KD za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina na raspravi dati potvrdno očitovanje o osnovanosti optužnice što mu zauzvrat osigurava da mu presudom neće biti izrečena kazna veća od predložene.
• Državni odvjetnik može u optužnici zatražiti izdavanje kaznenog naloga za KD iz nadležnosti suca pojedinca za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina, a za koja je saznao na temelju vjerodostojnog sadržaja kaznene prijave.
• Ako je okrivljenik očitujem krivim u odnosu na sve točke optužnice, na kraju iskaza očitovanje i o tome je li suglasan s predloženom vrstom i mjerom KP sankcije.
• Ako je okrivljenik suglasan s predloženom vrstom i mjerom KP sankcije, sud mu u presudi ne smije izreći drugu KP sankciju ni veću mjeru od predložene.
• Ne postoji propisani sadržaj prijedloga; dopušteno da ga ovlaštenik stavi implicitno: u kaznenoj prijavi ili u prijedlogu za ostvarivanje imovinskopravnih zahtjeva u kaznenom postupku.
• Ako podnese optužni akt, on, a ne ovlaštenik koji ga je stavio, poduzima radnje kaznenog progona.
• Ako ne podnese optužni akt ili odustane od progona, ovlaštenik na prijedlog može preuzeti kazneni progon (pod uvjetima za tzv supsidijarnu tužbu).
• za određena kaznena djela propisana zakonom državni odvjetnik poduzima kazneni progon samo na prijedlog žrtve, oštećenika ili nekih drugih ovlaštenih osoba.
• Državni odvjetnik je ovlašteni tužitelj, ali njegov kazneni progon apsolutno određen voljom ovlaštenika na prijedlog – pokreće ga tek kad ustanovi postojanje prijedloga, a ako ga ovlaštenik povuče (do završetka rasprave), mora odustati od progona.
• Ako tijekom postupka sud utvrdi da prijedloga nije bilo ili da je povučen, dužan je, obustaviti postupak, odnosno donijeti presudu kojom se optužba odbija.
• Iznimka od kaznenog progona na prijedlog: „kad je KD za koje se goni po prijedlogu počinila odgovorna osoba u pravnoj osobi i pravna osoba, onda u slučaju kad je ovlaštena osoba podnijela prijedlog za progon samo protiv odgovorne osobe, D.O može po službenoj dužnosti pokrenuti kazneni postupak za isto KD i protiv pravne osobe”.
• Oštećenik zbog neznanja podnio samo kaznenu prijavu ili pogrešno privatnu tužbu, za njegovo postojanje bitno je da je prijava podnesena u roku.
• Prijetnja prema osobi koja nije službena, neovlašteno snimanje i prisluškivanje koje čini privatna osoba, neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne, nedozvoljena uporaba osobnih podataka, krađa ili utaja državnog vlasništva, uništenje i oštećenje tuđe stvari, oduzimanje tuđe pokretne stvari se progone po prijedlogu
• Državni odvjetnik se s osumnjičenikom može sporazumjeti o uvjetnom odustanku od kaznenog progona počinitelja određenih KD, a ti slučajevi su propisani u više zakona: ZKP, ZSM, ZUSKOK.