profesija skripta

• Profession:

  • Historically defined by characteristics of medicine and law
  • Today, multiple definitions exist without a universally accepted one
  • Three reasons for exploring the concept of "profession" (Hoyle):
  • Semantic meaning: derived from its long and broad public use
  • Heuristic value: framework for addressing specific educational issues (knowledge, skills, power, status, ethics, control, practice)
  • Normative nature: despite ambiguity, an ideal towards which professions strive (meeting demanding standards and criteria)
• Systematic analysis of professions began in the early 20th century

  • Ideal types/true professions/paradigmatic professions: law and medicine
  • Professions have relative freedom from lay supervision and high social status
• Definitions of profession:

  • Pratte and Rury: ideal towards which certain professions strive to differentiate themselves from other categories of workers
  • Eraut: freedom and autonomy of professionals based on knowledge and moral integrity
  • Shon: professionals expected to be experts in their job, profession's status determined by specific knowledge base
• Fična baza znanja, kontrola članova profesije i predanost dobrobiti klijenata
• Eraut:

  • Sloboda i autonomija profesionalca se temelje na znanju i moralnom integritetu
• Shon:

  • Od profesionalca se očekuje ekspertnost u obavljanju posla
  • Status profesije određen specifičnom bazom znanja
• Baza znanja i poštivanje potreba klijenata su temelj donošenja odluka pri obavljanju posla
• Autonomija se temelji na znanju, vještinama, profesionalnim standardima, licenciranju članova profesije
• Uspostava kriterija selekcije pri upisu na visoka učilišta, zahtjevno studiranje, rigorozna provjera znanja na kraju školovanja, provjera i evaluacija tijekom perioda stažiranja
• Certifikacija kontrolira uvođenje pojedinaca u profesiju, promovira stjecanje standardiziranih, formaliziranih znanja i vještina potrebnih za interakciju među ekspertima
• Profesionalne asocijacije donose etički kodeks, kontroliraju sami članovi profesije
• Mnogi autori naglašavaju profesionalno djelovanje u skladu s etičkim kodeksom
• Wise: zanimanje koje nastoji regulirati samo sebe, razvija konsenzus među članovima o potrebnim znanjima i vještinama, razvija sustav akreditacije i licenciranja
• Strike i Ternasky imaju knjigu „Etika za profesionalce u obrazovanju“, naglašavaju važnost etičkih standarda u profesionalnoj praksi
• Sockett: sve potpuno razvijene profesije su vođene etičkim kodeksom, autonomija profesije i njenih članova podrazumijeva slobodu u donošenju profesionalnih odluka bez upletanja vanjskih tijela
• Autonomija je povezana s visokim stupnjem odgovornosti i obrazovanjem članova profesije na način koji dopušta autonomiju i poštovanje javnosti
• Naglašavanje autonomije, etike i baze znanja u profesiji:

  • Autonomija je povezana s visokim stupnjem odgovornosti, članovi profesije trebaju biti obrazovani na način koji dopušta autonomiju i poštovanje javnosti
  • Profesionalci posjeduju znanja i vještine koje laici ne posjeduju, imaju autonomiju u obavljanju djelatnosti i postavljanju standarda za svoje područje djelovanja
  • Autonomija se očituje u donošenju odluka i djelovanju u specifičnim i nerutinskim situacijama
  • Stvaranje „tradicije grupnog identiteta“
• Socijalna i politička moć i odgovornost za razvoj profesije:

  • Profesija ima sposobnost korištenja socijalne i političke moći u podupiranju svojih članova i ciljeva
  • Biti profesionalcem je puno šire od posjedovanja znanja i vještina koje drugi nemaju ili ne razumiju
  • Profesionalci trebaju razviti brigu za unaprjeđivanje i razvoj prakse, te informirati druge članove profesije o novim perspektivama
  • Tipične definicije profesije uključuju društvenu vrijednost, ovladanost visokom razinom specifičnih znanja i vještina, rukovođenje etičkim kodeksom, slobodu u donošenju vlastitih procjena, cjeloživotni razvoj znanja i vještina, te rad za dobrobit klijenta
• Učiteljska profesija
• Characteristics of the teaching profession:

  • Very specific practice with a high degree of control over activities and autonomy from the state
  • Lifelong development of knowledge and skills
  • Education, work responsibility, and working for the client's well-being are rewarded with high status and salary
• Challenges in the teaching profession:

  • Problems defining a specific and unique knowledge base
  • Subject to greater external political control leading to reduced self-regulation within the profession
  • Decrease in autonomy
• Development of the teaching profession according to Hargreaves:

  • Professionalization of teachers doesn't necessarily follow the same order in all countries
  • Some countries may skip or miss certain developmental stages due to economic, political, and social changes, as well as evolving perceptions of the teaching profession
• Pre-professional period (approximately 1900-1960):

  • Emphasized quiet student work (note-taking, hand-raising, answering)
  • Traditional, lecture-based teaching with large student groups, limited resources, and questionable motivation
  • Teaching focused on content transmission
  • Class treated as a "collective student"
  • Teaching was technically simple, with little need for further development once mastered
  • Schools maintaining this approach may lead to "impoverishment of learning" (Rosenholtz)
• During World War II, the Faculty of Education for Teachers focused on giving diplomas through improvement based on trial and error
• In the period around 1960-1980, there was a shift in the status and prestige of teachers compared to the previous era
• During this time, innovations were introduced into the curriculum, encouraging teachers' individual initiative as agents of change in education
• Numerous projects accepted were not implemented in practice, highlighting the inseparable nature of professionalism and autonomy among educators
• Education was seen as an investment in human capital, aiming to raise trust in teachers' professionalism
• The era saw a surge in the development of continuous teacher training, although with limited success, leading to teachers feeling isolated and experiencing consequences like a lack of professional dialogue and routine
• The period of collegial professionalism around 1980-1990 marked the unsustainability of individual autonomy
• Podupiruće strukture za učitelje su rijetke, što otežava širenje inovacija u cijelom sustavu
• Koristi od usavršavanja rijetko budu uvedene u praksu zbog nedostatka entuzijazma među kolegama
• Razdoblje kolegijalnog profesionalizma (cca 1980.-1990.):

  • Autonomija pojedinca postaje neodrživa zbog povećanja kompleksnosti školovanja
  • Erozija znanstvenih autoriteta nametnutih izvan škole dovodi do okretanja učitelja jednih prema drugima i traženja međusobne podrške
  • Razvijanje sudjelujuće školske kulture, gdje škola postaje zajednica koja uči
• Suradnička kultura u školama se razvija zbog promjena u sadržajima poučavanja, razvoja znanja o stilovima i metodama poučavanja, te integracije djece s posebnim potrebama u redovne programe
• Efikasnije profesionalno usavršavanje uključuje podršku ravnatelja, zajedničke diskusije i akcije u školi
• Postprofesionalno razdoblje ili postmoderno razdoblje (cca 1990.):

  • Utjecaj globalizacije i informatičke revolucije
  • Otvoren, inkluzivan i demokratičan profesionalizam
  • Razvoj svjesnog i namjernog socijalnog pokreta
• Kolegijalan profesionalizam treba razvijati u inicijalnom obrazovanju
• Postprofesionalno razdoblje ili postmoderno razdoblje počinje oko 1990. godine
• Utjecaj globalizacije i informatičke revolucije na obrazovanje
• Otvoren, inkluzivan i demokratičan profesionalizam je važan