1. lekcija

• Tržište

  Tržište proizvoda, tržište rada i tržište kapitala
• Sudionici na tržištu


  Država, kupci, proizvođači
• Mikroekonomija

  Podučava:- Ponašanje sudionika na tržištu (poduzeća, potrošača, države)- Utjecaje državnih mjera na aktivnosti sudionika na tržištu- Funkcioniranje tržišta- Pronalaženje optimalne količine prozvodnje- Primjene modela u rješavanju ekonomskih problema
• Uravnotežena stopa rasta poduzeća

  - kontinuirano povećanje proizvodnje kroz rast potražnje

  - menadžeri teže povećanju potražnje kako bi povećali vlastiti status

  - vlasnici teže povećanju vrijednosti kapitala kako bi povećali vlastito bogatstvo
• Ciljevi poduzeća u tržišnom gospodarstvu

  • Profit (primarni cilj)
  • Urovanotežena stopa rasta
  • Tržišni udjel
  • Vrijednosti poduzeća
  • Zadovoljavajuće ponašanje poduzeća

• Principal – agent konflikt

  - u brojnim većim poduzećima vlasnik ne vodi svoje poduzeće, nego to čini menadžer

  - interesi vlasnika i menadžera se mogu razlikovati (maksimizacija profita ili maksimizacija prihoda)

  - tada nastaje principal – agent konflikt

  - principal želi dugoročni profit, a agent kratkoročni
• Profit

  Glavni cilj poduzećaaa je ostvariti što veći profit

  Profit je razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška /profit= TR – TC

  stoga se on može povećati ili povećanjem prihoda ili smanjenjem troškova (slika grafa na onom papiru )
• Omjer zadržavanja dobiti

  • ako se veći dio dobiti isplaćuje omjer zadržavanja je nizak
  • zadržana dobit se može reinvestirati, što potiče rast poduzeća
• Dobit se može podijeliti na dva dijela:

  o   isplaćena dobit (isplata vlasnicima) – oporezuje se

  o   zadržana dobit (ostaje u poduzeću)
• svako poduzeće želi imati što veći tržišni udio (tržišni udio = tržišna moć => veći utjecaj na cijenu)
• Teroije profita

  1.      teorija obješnjenja profita rizikom

  2.      frikcijska teorija profita

  3.      monopolska teorija profita

  4.      inovacijska teorija profita

  5.      teroija profita na temelju menadžerske efikasnosti

  -        objašnjava profite poduzeća i zakaj neko ima više
• Teorija objašnjenja profita rizikom

  • poduzeća očekuju iznadprosječne profite da bi investirala u poslove s iznadprosječnim rizikom
  • npr. U farmaceutskoj industriji su iznimno visoki troškovi R&D, međutim svako novo otkriće koje je financiralo R&D ostvaruje velike profite kao nagradu za ulaganje u R&D
• Frikcijska teorija profita

  • razlike u profitima nastaju zbog odstupanja od ravnoteže u DR
  • kada je uspostavljena ravnoteža u dugom roku, poduzeća ostvaruju normalni povrat
  • kada ravnoteža nije uspostavljena, neka poduzeća ostvaruju ekstra profita, a neka gubitak
  • npr. Kratkoročna ravnoteža u monopolističkoj konkurenciji u kojoj se ostvaruje dobit ili gubitak
• Monopolska teorija profita

  • objašnjava razliku u visini profita snagom nekih poduzeća da ograničavanjem proizvodnje podižu cijenu i tako povećavaju profite
  • ova teorija objašnjava zašto monopolist uvijek ostvaruje veći profit od poduzeća u bilo kojoj drugoj tržišnoj strukturi
  • npr. Gradska plinara može ograničiti ponudu plina i time povisiti prodajnu cijenu
• Inovacijska teorija profita

  • nejednakost u profitima proizlazi iz razlika u sposobnosti i učincima inovacijskih aktivnosti pojedinih poduzeća
  • ovu teoriju podupiru zakoni o patentima i slični zakoni, koji određeno vrijeme omogućuju korištenje inovacije samo onom poduzeću koje je uložilo svoj novac da bi do te inovacije došlo
  • npr. Kada je Pliva izmila Sumamed, dobila je ekskluzivno pravo njegove orimjene (patent) do 2006. i tada je godišnje na tome zarađivala 1,6 miljardi dolara
• Teorija profita na temelju menadžerske efikasnosti

  • poduzeća koja imaju iznadprosječno efikasan menadžment, ostvaruju i iznadprosječno visoke profite
  • ova teorija objašnjava zašto poduzeća iz iste industrije ostvaruju različite rezultate
  • npr. Zašto Badel posluje s profitom, a Dalmacijavino odlazi u stečaj?
• Oskudica

  • Raspoloživi resursi nisu beskonačni i neograničeni, što predstavlja središnji ekonomski problem
  • Stanje u kojem je raspoloživa količina nekog dobra manja od željene količine
  • Treba ih efikasno alocirati
• Trgovina ciljevima


  Proces donošenja odluke koja podrazumijeva odricanje od jednog dobra ili aktivnosti kako bi se dobilo drugo dobro ili aktivnost
• Oportunitetni trošak

  Trošak propuštene prilike i odgovara vrijednosti najbolje moguće alternative koja nije ostvarena
• Izbor između različitih mogućnosti nastaje zbog oskudnosti
• Ekonomska dobra

  Dobra koja kada su besplatna, njihova je potraživana količina pri nultoj cijeni veća od ponuđene količine
• Besplatna dobra


  Dobra koja pri nultoj cijeni nemaju potraživanu količinu veću od ponuđene
• Analiza troškova i koristi

  • Metoda prema kojoj bi neku aktivnost trebalo izabrati samo ako njezine koristi nadmašuju njezine troškove
  • Analiziraju se i uspoređuju svi troškovi i sve koristi
  • Koristi se izražavaju kao prihod koji se ostvaruje od neke aktivnosti
  • Problem je kaj se treba analizirati sve troškove i koristi, a oni nisu u istom vremenskom razdoblju(buduće vrijednosti treba diskontirati )
• Marginalna analiza – analitički proces koji uspoređuje granične troškove i granične koristi
• Modeli u ekonomiji

  • Predstavljaju pojednostavljenu sliku stvarnosti
  • Prikazuju stanje (statički model) ili proces (dinamički model) koji se događa u ekonomiji
• Svaki teorijski model sastoji se iz tri elementa:

  • Endogene (zavisne) varijable – pojave koje se proučavaju
  • Pretpostavke o ponašanju sudionika na tržištu
  • Parametri – kvantitativno izražene karakteristike
• Povezanost između varijabli

  POZITIVNA

  • Kretanje varijabli u istom smjeru
  • Porast vrijednosti nezavisne varijable povećava vrijednost zavisne varijable

  NEGATIVNA

  • Kretanje varijabli u suprotnom smjeru
  • Porast vrijesnosti nezavisne varijable smanjuje vrijednost zavisne varijable
• Kauzalna veza

  Veza koja podrazumijeva da je promjena jedne varijable posljedica promjene druge varijable
• Korelacijska veza

  Veza koja podrazumijeva da je promjena jedne varijable konzistentno povezana s promjenom druge varijable
• Temeljne pretpostavke mikroekonomskih modela – vrijede u svakom modelu

  1. Preferencije sudionika
  2. Proizvođači – maksimizacija profita
  3. Potrošači – maksimizacija koristi
  4. Država – osigurati da tržište funkcionira i prikupiti nešto za G

  2. Ograničeni resursi – niti jedan resurs u prirodi nije neograničen

  3. Racionalni izbor – svi sudionici žele imati maksimalnu korist uz minimalne troškove

  4. Koordinacija – ako netko želi kupiti proizvod, mora postojati proizvođač koji ga je spreman proizvesti i prodati
• Pozitivna analiza temelji se na činjenicama i analizi kako ekonomija stvarno funkcionira.

  • Objašnjava stvarne veze i odnose među ekonomskim pojavama
  • Prikuplja činjenice i zatim ih analizira unutar postavljenog ekonomskog modela kako bi donijela odluku o tome koliko stvarnost odgovara postavljenom modelu
  • Odgovara na pitanje Kako nešto izgleda?
• Normativna analiza uključuje vrijednosne sudove i predlaže kako bi ekonomija stvarno trebala funkcionirati

  • Uključuje norme, kulturu i vrijednosne sudove ekonomskih sudionika
  • Teško je testirati pretpostavke u normativnoj analizi, ali je većina javnih politika kombinacija normativne i pozitivne analize
  • Odgovara na pitanje Kako bi nešto trebalo izgledati?
• Greške u ekonomskom načinu razmišljanja:

  Post hoc pogreška

  Pogreška poopćavanja

  Neuspjeh držanja ostalih stvari nepromijenjenima (ceteris paribus)
• Post hoc pogreška

  Ekonomist poistovjećuje vremenski tijek s uzročnosti; ako se neka ekonomska pojava dogodi nakon neke prethodne to ne znači da je prva uzrokom druge
• Neuspjeh držanja ostalih stvari nepromijenjenima (ceteris paribus)


  Ako na neku ekonomsku pojavu djeluje više varijabli i ne izdvoji se jedna koja je predmet analize te se pretpostavi da se druge ne mijenjaju, mogu se izvesti pogrešni zaključci
• Pogreška poopćavanja(pars pro toto)

  Pogrešno je zaključiti kako ono što vrijedi za dio ekonomije, vrijedi za čitav ekonomski sustav
• Nagib funkcije

  -        Pokazuje promjenu vrijednosti jedne varijable pri jediničnoj promjeni druge varijable

  -        Može biti pozitivan, negativan ili 0

  -        Za linearne funkcije

  o   Promjena vrijednosti jedne varijable podijeljena s promjenom vrijednosti druge (delta y / delta x)

  -        Za nelinearne funkcije

  o   Derivacija dunkcije u određenoj točki df(x)

  Kada je nagib beskonačan, krivulja je okomita na apscisu, a kada je nula tada je vodoravna.
• Kvantitativne veze i odnosi

  -        Preciznost u mikroekonomiji osiguravaju dva pristupa:

  o   Matematički pristup

  o   Grafički pristup

  -        Grafički i matematički pristup potvrđuju mikroekonomsku teoriju
• Ukupne, prosječne i granične vrijednosti

  -        Ukupna veličina pokazuje vrijednost neke varijable

  -        Prosječna veličina je ukupna veličina podijeljenja nekom količinom

  -        Granična veličina pokazuje promjenu ukupne veličine uz jedinično povećanje količine
• Ekonomske jedinice

  -        Potrošači

  o   Kućanstva

  o   Nositelji potražnje

  o   Raspoloživim dohotkom nastoje maksimizirati korisnost

  -        Proizvođači

  o   Poduzeća

  o   Nositelji ponude

  o   Nastoje maksimizirati profit