iv. i v. lekcija

• Glagolski oblici (jednostavni):

  • infinitiv
  • prezent
  • aorist
  • imperfekt
  • imperativ
  • glagolski pridjev radni
  • glagolski pridjev trpni
  • glagolski prilog sadašnji
  • glagolski prilog prošli
• Glagolski oblici (složeni):

  :

  • perfekt
  • pluskvamperfekt
  • futur prvi
  • futur drugi
  • kondicional prvi
  • kondicional drugi
• Primjer: ,,sam pitao”

  Perfekt
• Primjer: „bijha pitao/bježe pitao/bio sam pitao

  Pluskvamperfekt
• Primjer: „ću pitati/ pitat ću

  Futur I
• Primjer: „budem pitao”

  Futur II
• Primjer: ,,bih pitao”

  Kondicional I
• Primjer: „bih bio pitao”

  Kondicional II
• Koje su nepromjenjive vrste riječi?

  Prilozi, prijedlozi, veznici, čestice, usklici
• Što je sintagma?

  Spoj punoznačnih riječi koje su gramatički Povezane i daju novo, cjelovito značenje.

  (toplo ljeto, putovati na more…)
• Što je sintaksa?

  DIO gramatike koji proučava i opisuje gramatičko ustrojstvo

  Proučava rečenicu
• Koje su sintaktičke jedinice?

  riječ, sintagma (spoj riječi) i rečenica
• Što je rečenica?

  Glavna sintaktička jedinica- njome se izriče obavijest
• Koje su riječi punoznačne?

  Imenice, glagoli, pridjevi, brojevi, zamjenice i prilozi
• Koje su riječi nepunoznačne?

  prijedlozi, veznici, uskliči, čestice
• Od čega se sastoji sintagma?

  Od glavne sastavnice i zavisnih koje nadopunjuju glavnu
• Koje postoje gramatičke veze među sastavnicama sintagme?

  Sročnost (kongruencija)

  upravljanje (rekcija)

  pridruživanje
• Što je sročnost?

  Podudarnost glavne i zavisne sastavnice unutar sintagme u rodu, broju i padežu

  (stari grad, moderni grad, jedan student, studentica Lucija, grad Split…)
• Što je upravljanje/ rekcija?

  Glavna sastavnica određuje gramatička obilježja zavisnim sastavnicama.

  Glavna sastavnica je najčešće glagol, a zavisna imenica.

  Glavna može također biti imenica, pridjev, broj ili prilog

  (zastrašiti svijet)

  (čaša vode)

  (sklon pomirenju)

  (prvi u svemu)

  (mnogo uspjeha)
• Što je pridruživanje?

  Kada unutar sastavnica ne postoji gramatička veza.

  Glavna sastavnica je glagol, a zavisna nepromjenjiva riječ (prilog, infinitiv, glagolski pridjev sadašnji ili prošli)

  (slušati pozorno, htjeti otputovati, voziti pričajući, odgovoriti razmislivši…)
• Koji su samostalni rečenični članovi?

  Predikat, subjekt, objekt i priložna oznaka
• Koji su nesamostalni rečenični članovi?

  Atribut i apozicija
• Što je predikat I koje su predikatni kategorije?

  Temelj rečenice, glagol

  lice, broj, vid, vrijeme i način
• U kakvom su odnosu:

  • predikat- subjekt
  • predikat- objekt
  • predikat- priložna oznaka

  1. sročnost
  2. upravljanje
  3. upravljanje, pridruživanje
• Kakav je glagolski, a kakav imenski predikat?

  Glagolski: izriče se glagolom, izriče se jednim glagolskim oblikom ili s više različitih glagola

  (trebalo je preskočiti)

  Imenski predikat: sastoji je od pomoćnog glagola biti i neke imenske riječi.

  (Šenoa je pisac)
• Što je spona/kopula?

  To je glagolski dio glagola biti. S njom izrečeno predikatni kategorije
• Na koji način se može izreći imenski predikat?

  Imenicom, pridjevom, zamjenicom i brojem
• Što je subjekt?

  Ono u čemu se u rečenici govori, uvijek u nominativu, s predikatom se slaže u rodu, broju i padežu
• Kako može biti izrečen subjekt?

  Imenicom (RADNJA je zanimljiva, a LIKOVI su realno prikazani)

  Zamjenicom (ONI predstavljaju tipičnu patrijarhalnu obitelj)

  Poimeničenom pridjevu (PAMETAN će procijeniti kome se treba…)

  Brojem (JEDNI kritičari romana…)
• Što je poimeničeni pridjev?

  Pridjev koji je u rečenici samostalan i preuzima ulogu imenice
• Kakav je predikat u besubjektnoj rečenici?

  U 3. Licu jednine
• Što je objekt, čime se izriče, u kojim je padežima, koje su vrste?

  Objekt je rečeničnim član koji izriče predmet radnje ili stanja, mjesto mu otvara glagol u predikat. Izriče se imenskim riječima (gledamo film, pričamo o mladima…

  Izriče se u svima zavisnim padežima.
• Kako prepoznajemo i određujemo objekt?

  Prema značenju i postavljajući padežno pitanje uz glagol koji mu otvara mjesto

  (gledamo film- gledamo što?- film- objekt u akuzativu
• Koji su zavisni padeži?

  instrumental, lokativ, genitiv, dativ, akuzativ
• Koje postoje vrste objekta i kakve su?

  Izravni: otvara mu mjesto prijelazni glagol, gotovo uvijek u akuzativu, uvijek bez prijedloga

  Neizravni: otvara mu mjesto neprijelazni0 glagol, može biti u genitivu, dativu, lokativu, instrumentalu ili akuzativu s prijedologom
• Kako se još može izreći izravni objekt i koje su dvije vrste?

  Može se izreći genitivom

  dijelni/partitivni i slavenski genitiv

  Dijelni/partitivni: može se zamijeniti akuzativom, ali mu se značenje mijenja (daj mi kruha, daj mi kruh)

  Slavenski: može se zamijeniti akuzativom, a značenje se neće promijeniti (ne vidim puta, ne vidim put)
• Što je priložna oznaka i koje sve postoje?

  Rečeničnim dio kojim se izriču okolnosti u kojima se vrši radnja

  priložne oznake :

  1. mjesta
  2. vrrmenađ
  3. načina
  4. količine
  5. sredstva
  6. društva
  7. pogodbe
  8. dopuštanja
  9. posljedice
  10. namjere
  11. uzroka
• Priložna oznaka mjesta:

  • gdje?, kamo?, kuda?, odakle?, dokle?
  • padež u lokativu
• Priložna oznaka vremena- POV

  Kada, otkad, dokad?
• Priložna oznaka načina- POnačin

  kako? (kao beba)