Drugaindustrijskarevolucija još je više promijenila svakodnevnicu, a pojavili su se mnogobrojni novi sportovi
Nafta
Tekućasmjesaugljikovodika nastala iz ostataka organizama ispod površine zemlje
Nafta se počela iskorištavati polovicom 19. stoljeća, ali je tek nakon izuma i usavršavanja benzinskog motora iskorištavanje nafte zadobilo onu mjeru koju je zadržalo do danas
Benzinski motor
Najširu je primjenu zadobio u prometu: automobili, lokomotive, brodovi i zrakoplovi pokretani su njegovom snagom
Gottlieb Daimler i Carl Benz izradili su 1885. prve moderne automobile s benzinskim motorom
Rudolf Diesel izumio je 1896. godine motor koji pokreće nafta
Henry Ford započeo je serijsku proizvodnju automobila na tekućoj vrpci na početku 20. stoljeća
Johann Philipp Reis načinio je prvi telefon 1861. godine, a prvi upotrebljivi telefon konstruirao je 1876. Alexander Graham Bell
Sueski kanal otvoren je 1869., a Panamski kanal pušten u promet 1913.
U SAD-u je 1869. sagrađena prva transkontinentalna željeznička pruga, a u Rusiji je 1904. dovršena transsibirska željeznička pruga
Braća Wright prvi su uspješno poletjeli zrakoplovom s dvostrukim krilima 1903. godine
Louis Blériot preletio je 1909. takvim zrakoplovom kanal La Manche između Francuske i Velike Britanije
Guglielmo Marconi predao je prvu radijsku poruku iz Velike Britanije u Francusku 1902. godine
Braća August i Louis Lumiere udarila su 1895. godine temelje kinematografije i filmske industrije
Robert Koch otkrio je pomoću mikroskopa 1882. uzročnika tuberkuloze, a 1884. uzročnika kolere
Louis Pasteur otkrio je 1885. cjepivo protiv bjesnoće
Wilhelm Conrad Röntgen otkrio je 1895. X-zrake za koje je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1901.
kolera
Bolest koja je u to vrijeme bila neizlječiva
Louis Pasteur
Francuski biolog i kemičar, poznat po nizu znanstvenih otkrića u području medicine i farmacije
Otkrića Louis Pasteur-a
Istraživanja o uzrocima bjesnoće i kolere
Pronalazak cjepiva koja uspješno liječe te bolesti
Osnovao institut u Parizu koji je postao središte znanstvenih istraživanja u području bakteriologije
Otkrio cjepivo protiv bjesnoće
1885
Wilhelm Conrad Röntgen
Njemački fizičar koji je otkrio X-zrake 1895. godine
Wilhelm Conrad Röntgen dobio Nobelovu nagradu za fiziku
1901
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Ruski kemičar koji je 1869. sistematizirao kemijske elemente prema atomskoj masi i sastavio Periodni sustav elemenata
Marie Sklodowska-Curie i Pierre Curie
Otkrili radij i polonij, elemente koji imaju sposobnost zračenja
Albert Einstein postavio teoriju relativnosti
1905
U Neanderthalu u Njemačkoj otkrivene kosti pračovjeka iz starijeg kamenog doba
1856
Charles Darwin objavio djelo O podrijetlu vrsta pomoću prirodnog izbora
1859
Alfred Nobel
Švedski kemičar koji je 1867. izumio dinamit
Alfred Nobel oporučno ostavio svoju imovinu u fond iz kojega se svake godine dijele Nobelove nagrade
1895
Počele se dijeliti Nobelove nagrade
1901
Druga industrijska revolucija izazvala je velike promjene u načinu života
Oko velikih industrijskih središta povećavala se gustoća naseljenosti
Najnovija tehnička i druga dostignuća prikazivana su u javnosti na povremenim svjetskim gospodarskim izložbama
U povodu stogodišnjice Francuske revolucije u Parizu je 1889. podignut Eiffelov toranj - simbol gospodarskog napretka
Nagli razvoj industrije imao je i svoje loše strane: prezasićenost, borba za tržište i povremene gospodarske krize
Pojavile su se radničke udruge koje su tražile radnička prava
Karl Marx i Friedrich Engels su u Londonu 1864. osnovali Prvu internacionalu - međunarodno udruženje radništva
U ožujku 1871., tijekom francusko-pruskog rata, radnici su u opsjednutom Parizu preuzeli vlast i proglasili Parišku komunu - prvu proletersku državu u povijesti čovječanstva
Francuska vojska u svibnju 1871. uništila je Parišku komunu i strijeljala mnoštvo radnika