nauceno

• Sociologija


  Znanost o društvu
• Sociološka imaginacija


  Sposobnost shvaćanja odnosa između pojedinca i društva, između biografije pojedinca i povijesti društva
• Pojam društva obuhvaća


  • Udruge i udruženja
  • Odnosi s drugim ljudskim bićima (druženje, druželjubivost i društvenost)
  • Općeniti kolektiv kojem pripadamo
  • Kolektivni život uopće (uključenost, pripadanje, uzajamna očekivanja i norme)
  • Različita društva (Engleska, Hrvatska, Kina npr.)
• Društvene činjenice


  Načini razmišljanja, djelovanja i osjećanja izvanjski pojedincu, koji mu se nameću prinudnom snagom, htio to on ili ne
• Najvažnije varijacije koje utječu na stopu samoubojstava

  • Religija
  • Rat i mir
  • Ekonomska kriza
  • Obitelj
• Regulacija


  Kontrola individualnih poriva i želja pomoću društvenih normi, odnosno pravila ponašanja
• Integracija


  Snaga povezanosti pojedinca s društvenom grupom
• Vrste samoubojstava


  • Egoističko samoubojstvo
  • Anomično samoubojstvo
  • Altruističko samoubojstvo
  • Fatalističko samoubojstvo
• Mikrosociologija


  Izučava ljudsko ponašanje izbliza i interakciju licem-u-lice
• Makrosociologija


  Proučavanje većih grupa, institucija i društvenih sustava
• Socijalna akcija


  Ono djelovanje u kojem protagonist uzima u obzir djelovanje drugih i prema tome se orijentira
• Weberova tipologija socijalne akcije

  • Tradicionalno djelovanje
  • Afektivno djelovanje
  • Vrijednosno-racionalno
  • Svrhovito-racionalno
• Socijalna struktura


  Relativno trajan, stabilan i uređen skup odnosa među ljudima
• Komponente socijalne strukture


  • Položaji
  • Uloge
  • Društvene grupe
  • Organizacije
  • Institucije
• Manifestne funkcije


  Objektivne posljedice koje pojedinci u svojem djelovanju namjeravaju i priznaju
• Latentne funkcije


  Posljedice koje su nenamjeravane i nespoznate
• Montesquieu je smatrao da su društvene institucije i procesi rezultat materijalnih uvjeta u društvu
• Adam Ferguson je smatrao da je čovjek društveno biće po prirodi, ali je ta priroda društveno proizvedena i povijesno promjenjiva
• Društvene i povijesne okolnosti nastanka sociologije


  • Prosvjetiteljstvo
  • Romantizam
  • Političke revolucije
  • Industrijska revolucija i nastanak kapitalizma
  • Urbanizacija
  • Religijske promjene
  • Nastanak znanosti
• Auguste Comte


  Otac sociologije, razvio "socijalnu fiziku" (kasnije nazvao sociologijom)
• Socijalna statika


  Postojeći društveni poredak i strukture
• Socijalna dinamika


  Društvene promjene i razvoj
• Auguste Comte je smatrao da sociologija mora, umjesto religije, služiti za stvaranje boljeg društva
• Comte-ovi razvojni stadiji društva


  • Teološki
  • Metafizički
  • Pozitivni
• Herbert Spencer


  Evolucija je promjena iz stanja relativno nepovezane homogenosti u povezanu heterogenost
• Dva tipa društva na temelju unutarnje regulacije


  • Militarističko
  • Industrijsko
• Historijski materijalizam


  Pokretačka snaga u povijesti nisu ideje ili vrijednosti, već načini na koji se ljudi međusobno odnose u proizvodnji svojeg materijalnog života
• Emile Durkheim je posebno bio zainteresiran za odnos između podjele rada u društvu i moralnih vrijednosti i osjećaja
• Durkheimovi tipovi solidarnosti


  • Mehanička solidarnost
  • Organska solidarnost
• Idealni tip


  Metoda kojom sociolog može generalizirati svoje nalaze i to tako što objedini bitne i zajedničke značajke svih varijanta neke pojave, a zanemari njihove posebnosti i nevažne razlike
• Tri tipa legitimne vlasti

  • Racionalno-legalna
  • Tradicionalna
  • Karizmatska
• Max Weber je u djelu "Protestantska etika i duh kapitalizma" proučavao kako na društvenu strukturu ne utječu samo materijalne osnove, već i ideje i vrijednosti
• Funkcionalistička perspektiva


  Društvo ima strukturu koja se sastoji od različitih dijelova, a svaki dio ima svoju funkciju