Razvijena podjela i specijalizacija - ljudi surađuju zato što rade različite poslove i stoga im trebaju tuđe usluge
Max Weber
Razlikuje sveto i profano
Sociologija je sveobuhvatna znanost o socijalnoj akciji (Verstehen, smisao i to sve)
Uvodi koncept idealnog tipa - metoda kojom sociolog može generalizirati svoje nalaze i to tako što objedini bitne i zajedničke značajke svih varijanta neke pojave, a zanemari njihove posebnosti i nevažne razlike
Tri tipa legitimne vlasti - racionalno-legalna, tradicionalna i karizmatska
Birokracija
"Protestantska etika i duh kapitalizma" - proučava kako na društvenu strukturu ne utječu samo materijalne osnove, već i ideje i vrijednosti
Funkcionalistička perspektiva
Društvo ima strukturu koja se sastoji od različitih dijelova, a svaki dio ima svoju funkciju (strukturalni funkcionalizam)
Počeci: Herbert Spencer i Emile Durkheim
Daljnji razvoj: Talcott Parsons, Robert K. Merton, Herbert Gans
Talcott Parsons društvo shvaća kao sistem međusobno povezanih dijelova, a koji se održava zahvaljujući vrijednosnom konsenzusu (suglasju, slaganju)
Herbert Gans pokazuje pozitivne uloge siromaštva u društvu (ekonomske, estetske, socijalne i političke)
Konfliktna perspektiva
Sukobi u društvu su izvor društvene promjene. Suprotstavljeni interesi uzrokuju podjelu u društvu, a prinuda je osnova jedinstva društva
Počeci: Karl Marx
Daljnji razvoj: Lewis Coser
Marksizam smatra sukob među klasama kao središnji problem, dok suvremeni konfliktni teoretičari nalaze konflikte u mnogim društvenim područjima
Konflikt nije nužno povezan s nasiljem, već samo znači postojanje napetosti, neprijateljstva, konkurencije i neslaganja oko ciljeva i vrijednosti
Lewis Coser kaže da je sukob funkcionalan za grupu jer pojačava unutrašnju povezanost i povećava svijest o interesima grupe
Konflikti su korisni i jer pomoću njih neki problem ulazi u središte pozornosti šire javnosti
Interakcionistička perspektiva
Bave se detaljnim aspektima svakodnevnog života
Počeci: Max Weber (ljudska akcija!)
Daljnji razvoj: Goffman, Mead, Garfinkel, Cooley
Organizacija
Sekundarna društvena grupa koja na regularnoj osnovi obavlja određenu djelatnost
Značajke organizacije
Specifičan cilj
Definirano članstvo
Pravila ponašanja (formalna pravila!) - formalne organizacije
Odnosi autoriteta
Trajnost (opstaju unatoč promjenama u članstvu)
Racionalno planiranje
Podjela rada
Impersonalnost
Moć prinude
Upotreba fizičke sile
Moć nagrađivanja
Upotreba novca i sličnih poticaja za postizanje suradnje
Ekonomska teorija i sociologija također imaju blisku vezu zato što obje discipline se bave pitanjima razmjene dobara i usluga.
Povijest i sociologija su najbliže povezane discipline jer se bave istraživanjem društva u vremenu.
Politička znanost i sociologija se preklapaju u svim područjima, ali posebice u politološkim disciplinama kao što je politika, država, demokracija, nacionalizam, globalizacija, mediji, javni interesi itd.