Upotreba moralnog nagovaranja, pozivanje na vođin ugled ili obećanje o društvenom priznanju
Značajke kolektivnog ponašanja
Ograničena socijalna interakcija
Nejasne socijalne granice
Slabe i nekonvencionalne norme
Oblici raspršenog kolektivnog ponašanja
Glasine
Moda i modne ludosti
Pomame, masovna histerija i panika
Javnost i javno mnijenje
Konvergirajuće kolektivno ponašanje
Čvršća struktura i veća koncentracija - privremeno okupljanje većeg broja ljudi koji imaju zajedničko središte pozornosti i snažno utječu jedni na druge
Vrste gomila
Slučajna gomila
Konvencionalna gomila
Ekspresivna gomila
Aktivna gomila
Značajke gomila
Sugestibilnost
Deindividualizacija
Osjećaj neranjivosti
Životne šanse
Mogućnosti i izgledi da osoba stekne zdravlje, prihode, obrazovanje, stanovanje i ostale vrijedne stvari
Građanstvo
Status osobe koja je punopravni član zajednice, ima tri komponente: građansko pravo, političko građanstvo i socijalno građanstvo
Oblik društvene nejednakosti koji nastaje zahvaljujući tome što članovi društva obavljaju različite djelatnosti i tako postaju različiti jer imaju različite uloge
Društvena stratifikacija
Strukturirana, stabilna i trajna nejednakost među skupinama u nekom društvu, poduprta ideologijom
Društveni sloj/stratum
Skupina pojedinaca koji imaju slične životne šanse
Sustavi društvene stratifikacije
Ropstvo
Kaste
Staleži
Klase
Funkcionalistička teorija stratifikacije
Stratifikacija je nužna kako bi osigurala popunjavanje najvažnijih mjesta najsposobnijim ljudima
Nejednake nagrade su nužne ako se želi da se društveni zadaci učinkovito obavljaju
Marksova teorija klasa
Društvene klase su skupine ljudi koje imaju zajednički odnos prema sredstvima za proizvodnju
Razlikuje dvije osnovne klase: radničku klasu (proletarijat) i kapitalističku klasu (buržoazija) - u stalnom su sukobu