Kemijska kinetika je grana kemije koja proučava brzinu i mehanizme kemijskih reakcija
Formula prosječne brzine nastajanja reaktanata: - Δc/Δt
Kada je vremenski interval vrlo kratak, prosječna brzina postaje trenutačnabrzina
Prosječna brzina kemijske reakcije jednaka je promjeni množinske koncentracije bilo kojeg sudionika reakcije u vremenu
U kemijskoj reakciji prilikom gibanja čestica dolazi do sudara između čestica
Kako bi kemijska reakcija bila uspješna, sudari između čestica moraju biti uspješni
Da bi sudari bili uspješni, čestice moraju imati dovoljno energije
Čimbenici koji utječu na brzinu kemijske reakcije: koncentracija, agregacijsko stanje, površina reaktanata, temperatura i katalizator
Pokus 1: Utjecaj koncentracije reaktanata (varikin + zelena prehrambena boja); Veća koncentracija jednog od reaktanata povećava broj uspješnih sudara
Pokus 2: Utjecaj agregacijskog stanja reaktanata (kalijev jodid + olovljev (II) nitrat; Brojsudarajeveći što su čestice slobodnije te će reakcija biti brža
Pokus 3: Utjecaj površine reaktanata; cink u prahu ima veću specifičnu površinu od cinka u granulama, pa će se veći broj atoma cinka sudarati s molekulama klorovodične kiseline te će reakcija biti brža.
Pokus 4: Utjecaj temperature (otapanje šumećih tableta); viša temperatura znači da je kinetička energija čestica veća, što znači da čestice imaju više energije te je veća brzina kemijske reakcije
Katalizatori su tvari koje ulaze ukemijskureakciju, ali iz nje izlaze nepromijenjeni, oni ubrzavaju reakciju jer smanjuju energijuaktivacije
Energija aktivacije je energijskabarijera koju čestice moraju prijeći da dođu do prijelaznog stanja
Prijelazno stanje je stanje u kojem česticemorajudoćiblizu kako bi došlo do kemijske reakcije (ni R, ni P)
Inhibitor je tvar koja usporava reakciju tako što povećava energiju aktivacije
Kemijska reakcija može biti:
reverzibilna (povrativa npr. isparavanje, otapanjesoli)
ireverzibilna (nepovratna; napredna -> ili povratna <- npr. gorenje, hrđanje)
Kemijska reakcija s obzirom na završetak reakcije:
Reakcija u kojoj se 1iliobareaktantapotroše (idedokraja)
Ravnotežnareakcija
Ravnoteža kemijske reakcije je stanje sustava u kojem su brzine napredne i povratne reakcije jednake
Le Chatelierovo pravilo kaže da ako na reakciju utječemo promjenomtemperature, tlaka ili koncentracije reaktanata, sustav će se pokušatiprilagoditi i pomaknuti ravnotežu u suprotnom smjeru
Ako se tlak poveća, reakcija se pomiče prema strani s manjemolekula plina i brža je
Ako se poveća broj reaktanta reakcija je brža i ravnoteža se pomiče premaproduktima
Ako se poveća temperatura, reakcija je brža i ravnoteža se pomiče premastraniendotermnereakcije (tamo gdje se troši toplina)
Sumporov oksid može djelovati kao katalizator ili inhibitor
3 uvjeta ravnotežnog stanja:
reakcija mora biti reverzibilna
sustav mora biti zatvoren
temperatura i tlak moraju biti stalni
3 vrste ravnoteže:
fazna/dinamička
kemijska
ravnotežauotopinamasoli
Faza ravnoteže: faze su različite tekućine koje mogu postojati jedno uz drugo bez promjene njihova sastava
Kemijska ravnoteža: nastaje kad se nekikemijskielementspaja sa drugim elementom ili atomom da bi formirao novi spoj
Ravnoteža u otopinama soli: nastaje kada se neki ion spaja sa drugim ionima da bi formirali kompleksnu molekulu
Kontinuiranim dodavanjem natrijevog klorida u vodu se sol otapa dok ne dobijemo zasićenuotopinu koja je stanje ravnoteže (tvar se istovremeno otapa i kristalizira)
Konstanta ravnoteže određuje ravnotežni sustav reakcijske smjese te pri danoj temperaturi i tlaku mora biti stalna
Konstanta ravnoteže u otopinama se naziva koncentracijska konstanta ravnoteže